Običaji na dan Svetog Alimpija: Vjeruje se da ne treba jesti ovu vrstu mesa

Prema vjerovanju, ovaj svetac je u postu i molitvi na stubu proveo 53 godine.

Svijet

Japan ukida upozorenje na cunami nakon zemljotresa magnitude 7.5

Sveti Alimpije Stolpnik, hrišćanski asketa iz 7. vijeka. Rođen je oko 522. godine u veoma pobožnoj porodici, u Andrijanopolju. Još kao mali, bio je predan na službu Bogu.

Iako voljen od svih, težio je usamljeničkom načinu života, pa se, tražeći mirno mjesto za potpuno predavanje Bogu, zaustavio na nekom groblju od koga su ljudi bježali. Tu se nastanio na jednom stubu (stolpu), i na njemu na hladnoći i vrućini, u postu i molitvi, proveo veći dio života. Zbog toga je nazvan stolpnikom.

Poslije nekog vremena podsmijavanja i čuđenja, na šta se Alimpije nije obazirao i nije dozvolio nijednom iskušenju da ga poremeti, ljudi su počeli da ga poštuju i da mu dolaze radi utjehe, pouke i iscjeljenja. Oko njegovog stuba podignuta su dva manastira, jedan muški i jedan ženski.

U ženskom manastiru živjele su Alimpijeve majka i sestra.

Banja Luka

Ninković za ATV: Stanivuković ugrozio 200 hiljada Banjalučana

On je sa svog stuba, primjerom i riječima, ukazivao ljudima put ka spasenju. Po predanju, Alimpije je živio 120 godina i upokojio se 640. godine u vrijeme cara Iraklija.

Kažu da su se još prije njegovog rođenja pokazali neki znaci po kojima se moglo vijdeti da će njegov život biti čudesan. Prema pripovijedanju ovaj svetac je strogim postom i strpljenjem raznih nedaća skoro sve pustinjake prevazišao.

Od njegovih moštiju sačuvana je glava u Kotlomuškom manastiru u Svetoj gori.

Smatra se jednim od tri velika stolpnika, pored Simeona Stolpnika i Danila Stolpnika. Poštovan je i u katoličkoj i u pravoslavnoj crkvi.

Sveti Alimpije na ikoni se predstavlja u asketskom, tj. pustinjačkom odijelu kako sjedi na svom stolpu.

Svijet

Vlasnici noćnog kluba u kom je stradalo 25 ljudi pobjegli iz zemlje

On je zaštitnik stoke, pa se zato na njegov dan ne upreže stoka. Po predanju, on je pregazio kugu i od tada se ona ne javlja.

Iako praznik Sveti Alimpija nije zapovijedan, a time i neradan za vjernike, njegov kult je rasprostranjen kod Srba i slavi se i kao krsna slava.

U Srbiji se, u nekim krajevima naziva i Sveti Đorđe Alempije. To je zato što se toga dana slavi spomen osvećenja dva hrama Sv. velikomučenika Georgija, u Rusiji i u Grčkoj. Narod je kult oba svetitelja sjedinio u jedan.

Vjeruje se da je Sveti Alimpije učini mnoga čudesa blagodaću Hristovom. Bolne je iscjeljivao, đavole iz ljudi istjerivao i budućnost je predskazivao.

14 godina prije smrti, noge su mu bile poražene ljutom bolešću, te za sve to vrijeme on nije mogao da stoji već od samog prestavljenja svog ležao je na jednoj strani. I kada su njegovi učenici željeli da ga okrenu na drugu stranu, on im to nije dozvoljavao.

Srbija

Grupa mladića vreba u ovom dijelu grada i pljačka prolaznike

Prema narodnoj tradiciji, ne valja ni da se na ovaj dan jede goveđe meso. Otud, naročito, u istočnim dijelovima Srbije, da bi "kući krenulo", na trpezi na ovaj dan ne smije da se nađe kravlje, goveđe, juneće meso.

Kao i na sve druge velike pravoslavne praznike, i na ovaj bi, barem što se narodne tradicije i običaja tiče trebalo preskočiti sve teške poslove.