Zona rascjepa je dostigla „kritičan prag” - formira se novi svjetski okean

Ipak, "uskoro" je relativan pojam! Za to će i dalje biti potrebno još nekoliko miliona godina, ali to je treptaj oka na geološkoj vremenskoj skali, prenosi portal Sajns Alert.

"Otkrili smo da je proces razdvajanja u ovoj zoni uznapredovao više i da je Zemljina kora tanja nego što je iko ranije smatrao", kaže Kristijan Rovan, geonaučnik sa Univerziteta Kolumbija.

"Istočna Afrika je u procesu razdvajanja odmakla dalje nego što se ranije mislilo".

Najintrigantnija stvar u vezi sa ovim otkrićem jesu njegove posljedice po našu sopstvenu istoriju. Turkana zona rascjepa u Keniji bogata je fosilima ranih hominina, što ukazuje na to da je predstavljala ključnu lokaciju za evoluciju čoveka.

Poslije "sužavanja" raspad je neizbježan

Međutim, novo otkriće ukazuje na to da taj region možda nije nužno bio značajniji za naše pretke od bilo kog drugog područja u Africi, već je moguće da su upravo ovi geološki procesi stvorili veoma povoljne uslove za fosilizaciju.

Današnji raspored kontinenata na Zemlji nama djeluje kao nešto stalno i nepromjenljivo, ali oni se stalno pomjeraju, doduše, izuzetno sporo.

Svijet

Mediteran u problemu, Jadran nije izuzetak: More se dramatično mijenja

Prije više od 200 miliona godina, svi su bili spojeni u jedan superkontinent, a predviđa se da će se u dalekoj budućnosti (uglavnom) ponovo spojiti.

Tamo gdje se dve tektonske ploče susreću, nastaju planine. Tamo gdje se udaljavaju jedna od druge, nastaju okeani.

Veliki istočnoafrički rascep jasan je primjer ovog drugog procesa. Afrička tektonska ploča trenutno se dijeli na dvije: ogromnu Nubijsku ploču na zapadu, koja obuhvata najveći dio kontinenta, i manju Somalijsku ploču, koja obuhvata veći dio istočne obale i ostrvo Madagaskar.

Za potrebe nove studije, naučnici su se usredsredili na određeni dio tog sistema: Turkana rascjep, koji se prostire stotinama kilometara kroz Keniju i Etiopiju. Tim je analizirao prethodno izvršena seizmička mjerenja u tom regionu i izračunao kolika je debljina Zemljine kore na tom području.

Ispostavilo se da je ona mnogo tanja nego što se očekivalo: u samom središtu rascjepa debela je svega oko 13 kilometara. Poređenja radi, Zemljina kora je duž ivica područja rascjepa deblja od 35 kilometara.

A kada kora zoni rascjepa postane tanja od oko 15 kilometara, to znači da je ušla u fazu koja se naziva "sužavanje". Nakon što dostigne tu tačku, kontinentalni raspad je gotovo neizbežan. "Što je kora tanja, to postaje slabija, što pomaže u promociji kontinuiranog riftovanja2, kaže Rovan.

Za nekoliko miliona godina, završiće ovu fazu i ući u sljedeću: okeanizaciju. Kao što ime sugeriše, tako se formira novi okean.

Kora će se toliko rastegnuti da magma izbija odozdo, koja se zatim skuplja i hladi da bi formirala basen. Ovo će postati novo morsko dno, kako voda počinje da nadira iz Indijskog okeana.

Nauka i tehnologija

Misteriozna "hladna mrlja" sve je hladnija: "To je loš znak"

Ovaj proces već počinje u Afarskoj depresiji, koja se nalazi u sjeveroistočnoj Africi blizu Crvenog mora.

Nema slučajnosti

Istraživači procjenjuju da je Turkana rascjep ušao u svoju trenutnu fazu sužavanja prije oko 4 miliona godina, nakon dužeg perioda vulkanske aktivnosti. Zanimljivo je da se ovo poklapa sa starošću najranijih fosila hominina i dokaza pronađenih u tom području.

Tim sugeriše da ovo vjerovatno nije slučajnost. Kako je pukotina počela da se sužava, sedimentacija je počela brže da se akumulira, što je činilo savršenim za snimanje detaljnog zapisa života koji je tamo živeo u to vrijeme.

"Vremenska podudarnost između ove tektonske tranzicije i početka kontinuiranih, debelih slojeva koji sadrže fosile sugeriše da je faza suženja obezbjedila kritične uslove za očuvanje fosila", pišu istraživači.

"Pretpostavljamo da su ove tektonske promjene igrale fundamentalnu ulogu u oblikovanju izuzetnog paleoantropološkog zapisa zone rifta Turkana".

Istraživači kažu da bi budući rad mogao da istraži ovu vezu. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nejčr Komunikejšn, prenosi Sputnik.