Naučnici tvrde da su riješili jednu od najvećih misterija Crne smrti

Istraživači su, proučavajući godove drveća, uzorke leda s Antarktika i Grenlanda te istorijske zapise, sklopili mozaik koji objašnjava pozadinu ove tragedije, a svoja otkrića objavili su u četvrtak u časopisu Communications Earth & Environment, piše Si-En-En.

Savršena oluja za pandemiju

Autori studije vjeruju da se velika erupcija dogodila oko 1345. godine, otprilike dvije godine prije izbijanja pandemije. Iako lokacija vulkana nije poznata, pretpostavlja se da je bio u tropskom pojasu. Ogromni oblak vulkanskog pepela zamračio je nebo nad Sredozemljem, blokirajući sunčevu svjetlost na nekoliko godina. To je dovelo do pada temperatura i propasti usjeva, pišu autori, prenosi Indeks.

Suočeni s nestašicom, italijanski gradovi-države poput Venecije i Đenove okrenuli su se hitnom uvozu žitarica iz crnomorske regije kako bi prehranili stanovništvo. Ipak, brodovi koji su prevozili žito nosili su i smrtonosnog slijepog putnika - bakteriju Yersinia pestis, uzročnika kuge. Patogen, koji potiče iz populacija divljih glodara u Srednjoj Aziji, tako je stigao u Evropu i pokrenuo pandemiju koja ju je opustošila.

Smrtonosni teret

"Bakterija kuge inficira buve štakora, koje traže svoje preferirane domaćine - štakore i druge glodare. Nakon što ti domaćini umru od bolesti, buve se okreću alternativnim sisarima, uključujući ljude", pojasnio je koautor studije Martin Bauh, istoričar s Leibnizovog instituta za istoriju i kulturu istočne Evrope.

"Buve štakora privlače skladišta žitarica i mogu preživjeti mjesecima na žitnoj prašini kao izvoru hrane, što im je omogućilo da izdrže dugo putovanje od Crnog mora do Italije", dodao je Bauh.

"Nakon dolaska u lučke gradove, žitarice su smještene u žitnice, a zatim preraspodijeljene na manja skladišta ili dalje trgovane."

Između 1347. i 1351. godine, Crna smrt usmrtila je najmanje 25 miliona ljudi te ostavila duboke društvene i ekonomske posljedice širom svijeta.

Početak Crne smrti u južnoj Evropi

Tragovi u drveću i ledu

Iako se i ranije znalo da su brodovi i trgovina žitom imali ključnu ulogu u širenju Crne smrti, ova je studija prva koja sugeriše da je vulkanska erupcija bila prva domina u nizu događaja koji su doveli do pandemije.

"Otkrio sam da se najizraženija glad u 13. i 14. vijeka dogodila upravo u godinama koje su neposredno prethodile Crnoj smrti", rekao je Bauh. "Zašto Crna smrt stiže tačno 1347. i 1348. godine, barem u Italiji, ne možemo objasniti bez te pozadine gladi izazvane klimom."

Bauh je sarađivao s Ulfom Buntgenom, profesorom sa Univerziteta Kembridž, koji proučava godove drveća.

"Govorimo o nečemu što se dogodilo prije 800 godina", istaknuo je Buntgen. Godovi drveća nude rekonstrukciju klime visoke rezolucije - širi godovi ukazuju na povoljne uvjete, a uži na loše, poput hladnoće.

Analiza je pokazala drastično pogoršanje klime upravo u godinama nakon pretpostavljene erupcije. Buntgen je takođe ispitao podatke iz ledenih jezgri, gdje su pronađeni skokovi sumpora, što je jasan pokazatelj vulkanske aktivnosti.

"Ti su dokazi potpuno nezavisni o drveću, a odnose se na vulkansku erupciju", rekao je.

Rješenje stare zagonetke

Vulkansko porijeklo krize pomoglo bi objasniti i jednu od najvećih zagonetki Crne smrti - zašto su neki dijelovi Evrope izgubili do 60% stanovništva, dok su drugi ostali gotovo netaknuti. "Na primjer, kuga se nije proširila na Rim ili Milano", rekao je Bauh.

"To su veliki gradovi, ali bili su okruženi područjima za proizvodnju žitarica, tako da nisu morali uvoziti tako hitno kao Venecija i Đenova."

Ova teorija podupire ideju da je Crna smrt bila složen događaj, uslovljen nizom prirodnih, društvenih i ekonomskih faktora..

"Mnogo se stvari moralo poklopiti", zaključio je Buntgen, "a da samo jedna od njih nije bila prisutna, onda se ova pandemija ne bi dogodila."