Autor:
ATVKomentari:
0
Iako se predstava Hrista, neposredno poslije skidanja sa Krsta i prije polaganja u grob, izobražava u freskoslikarstvu, mozaiku, kroz pisanu i duboreznu ikonu ili u rukopisnim knjigama, ovaj motiv se najčešće projavljuje u formi vezenog, bogato ukrašenog platna, koje se naziva plaštanica.
U pravoslavnim hramovima se koristi u toku večernjeg bogosluženja Velikog Petka i jutrenja Velike Subote. Plaštanica je platno sa izvezenim ili naslikanim Hristovim tijelom, neposredno poslije skidanja sa Krsta. Na plaštanici se nalazi i predstava skidanja sa Krsta i polaganja u grob, kao i predstava Bogorodice, Josifa, Nikodima i evanđeliste Jovana. Plaštanica se iznosi u toku pojanja stihovnjih stihira na večernjem bogosluženju Velikog Petka i polaže se uvijek zajedno sa Jevanđeljem na sredinu hrama na poseban sto.

Gradovi i opštine
Jednokratna novčana pomoć za porodilje u Drvaru
Originalna Plaštanica Gospoda Isusa Hrista je platno, satkano od lana sa primjesama pamuka. U nju su učenici Gospodnji zajedno sa Josifom Arimatejskim zavili tijelo Isusa Hrista odmah po skidanju njegovom sa Krsta. U prvim vijekovima hrišćani su je tajno čuvali, a kad su prestali progoni hrišćana nju su čuvali vizantijski imperatori i dugo nije pokazivana narodu.
Letopisac 4. krstaškog rata (oko 1202 g.) Robert de Klari svedoči da su u Vlahernskom hramu Božije Majke Plaštanicu iznosili petkom i da se na njoj "mogao jasno vidjeti Lik Gospodnji". A kada su 1204. g. krstaši razorili Vizantiju, Plaštanica je "iščezla tako da niko nije znao šta se sa njom dogodilo", piše isti letopisac.
Svetu Plaštanicu krstaši su ukrali i donijeli u Evropu. Dugo vremena ona je čuvana u Francuskoj, kao privatna svojina. Od 15. vijeka sv. Plaštanica postala je vlasništvo hercoga Savojskih, a krajem 17. vijeka oni su je premjestili u Italiju, u grad Torino, gdje se ona nalazi do danas u jednoj kapelici, u staklenom kovčegu.
Crkva na Veliki petak pominje Stradanja Gospoda Isusa Hrista. Na jutrenju Velikog petka se proiznosi blagovijest o stradanjima i smrti Bogočoveka Hrista i čita se dvanaest strasnih jevanđelja. (Kod nas se to jutrenje Velikog petka vrši uveče na Veliki četvrtak). Na Veliki petak se služe tzv. Carski časovi, to su spojeni prvi, treći, šesti i deveti čas. Zovu se carski časovi iz prostog razloga što su se prvobitno služili u pridvornom hramu uz proiznošenje mnogoljestvija caru.

Društvo
Neumoljiva statistika razvoda u Hercegovini
Večernje Velikog petka – tada se iznosi plaštanica, (tada je sveštenoslužitelj obučen u potpuno ođejanje i pjeva se stihira: Tebe ođejuščagosja…) kada se čita proroštvo iz knjige proroka Isaije (52,13-53,1); kroz ovo proroštvo projavljen je obraz Hristovog stradanja. Smrt se približila Besmrtnome, i zajedno sa uzvikom: "Svrši se", Njegova duša je spremna da izađe iz tijela. Razotkrivaju se dvijie neizmjerno duboke tajne: nebesko i adsko, i već je spremna da se javi nova, posljednja tajna Hrista.
(Kurir)
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Republika Srpska
1 h
0
Košarka
1 h
0
Svijet
1 h
0
Banja Luka
1 h
0
Zanimljivosti
5 h
0
Zanimljivosti
8 h
0
Zanimljivosti
9 h
0
Zanimljivosti
12 h
0Najnovije
Najčitanije
21
02
21
01
20
48
20
46
20
45
Trenutno na programu