Izvor:
Ljepota i zdravlje
12.01.2026
20:28
Komentari:
0
Otkrijte kako kvalitetan san utiče na hormone, stres, imunitet i dugoročno zdravlje, prema riječima stručnjaka.
U svijetu u kojem se produktivnost često mjeri neprospavanim noćima, san je nepravedno potcijenjen. Ipak, savremena medicina i nauka sve glasnije poručuju isto: kvalitetan san nije luksuz – on je biološka potreba. Šta se zapravo dešava u našem organizmu kada iz noći u noć spavamo dovoljno dugo i kvalitetno? Od mozga i hormona, preko imuniteta i metabolizma, do emocionalne stabilnosti – osam sati sna ima dalekosežan uticaj na cijelo tijelo.
Tokom sna mozak prolazi kroz faze dubokog i REM sna, koje su ključne za pamćenje, učenje i donošenje odluka. Studije pokazuju da se tokom sna mozak doslovno čisti od metaboličkog otpada koji se nakuplja tokom dana. Rezultat? Bolja koncentracija, jasnije razmišljanje i brže reakcije.
Ljudi koji redovno spavaju 7–9 sati pokazuju bolje kognitivne performanse i manji rizik od razvoja neurodegenerativnih bolesti.
Nedostatak sna pojačava aktivnost amigdale – dijela mozga zaduženog za strah i stres, dok istovremeno slabi funkciju prefrontalnog korteksa, koji je odgovoran za racionalno razmišljanje. Istraživanja sa Univerziteta Berkeley potvrđuju da dovoljno sna poboljšava emocionalnu regulaciju, smanjuje razdražljivost i povećava otpornost na stres.
San direktno utiče na dva ključna hormona apetita – grelin i leptin. Kada spavamo premalo, raste nivo grelina (hormona gladi), dok leptin (hormon sitosti) opada.
Osam sati sna pomaže da se ovi hormoni održe u ravnoteži, što olakšava kontrolu tjelesne težine i smanjuje potrebu za emocionalnim prejedanjem.
San igra važnu ulogu u osjetljivosti na inzulin. Ljudi koji redovno spavaju manje od šest sati imaju znatno veći rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Prema istraživanjima, već nekoliko noći lošeg sna može narušiti metabolizam glukoze. Kvalitetan, dug san pomaže tijelu da efikasnije koristi inzulin i održava stabilan nivo šećera u krvi.
Tokom sna tijelo proizvodi citokine – proteine koji pomažu u borbi protiv infekcija i upala. Hronični nedostatak sna povezuje se s povišenim markerima upale, što povećava rizik od srčanih bolesti, autoimunih poremećaja i nekih vrsta karcinoma.
Iako većina odraslih najbolje funkcioniše sa sedam do devet sati sna, potrebe nisu iste za sve. Genetika, godine, nivo stresa i zdravstveno stanje igraju veliku ulogu. Ključni pokazatelj nije broj sati, već kako se osjećate tokom dana – imate li energiju, stabilno raspoloženje i mentalnu jasnoću.
Ako se budite odmorni i funkcionišete bez pretjerane potrebe za kofeinom, vjerovatno spavate onoliko koliko vam je potrebno.
Osam sati kvalitetnog sna nije čarobni broj, ali za većinu ljudi predstavlja snažan saveznik zdravlja. On podržava mozak, hormone, imunitet i emocije, te dugoročno smanjuje rizik od brojnih hroničnih bolesti.
Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu