Agresivni tumor koji liči na modricu i vraća se nakon liječenja

Zapravo, najčešće mjesto gdje se angiosarkom javlja je koža, posebno skalp a rijetko se formiraju u organima poput srca - srčani angiosarkom, jetri i slezini.

Angiosarkom se javlja kada se ćelije u unutrašnjem sloju krvnih sudova pretvore iz normalnih u abnormalne. Za razliku od normalnih, kancerogene ćelije ne umiru. Umjesto toga, one nastavljaju da stvaraju nove ćelije koje na kraju postaju tumori.

Kancerogene ćelije nastavljaju da rastu iz pogođenih krvnih sudova, i često se šire na druge dijelove tijela.

Simptomi angiosarkoma

Simptomi angiosarkoma variraju u zavisnosti od pogođenog dijela tela. Na primjer, angiosarkom kože, uključujući kožu glave, lice, vrat i dojke, izaziva:

• Crvenkaste ili plave male kvržice koje se vremenom šire, rastu i lako krvare
• Ljubičasto područje kože koje izgleda kao osip ili modrica
• Rana koja ne zarasta ili koja kao da raste.

Simptomi angiosarkoma u organu, poput jetre, rijetko kad se primete sve dok on ne poraste dovoljno da utiče na funkcionisanje tog organa, Ili stvori pritisak na obližnje strukture.

Simptomi angiosarkoma u organu mogu biti:

• Umor
• Bol u blizini pogođenog područja
• Malaksalost
• Neobjašnjiv gubitak težine
• Kratak dah - najčešći simptom srčanog angiosarkoma
• Žutica i uporni bol u gornjem lijevom dijelu stomaka - mogući simptomi angiosarkoma jetre.

Koliko je bolan angiosarkom

Angiosarkom može, ali i ne mora da izazove bol. Na primjer, angiosarkomi u jetri i slezini mogu izazvati bol u gornjem dijelu stomaka, ali obično ne dok ne postanu veliki i uznapredovali.

Angiosarkomi na koži možda uopšte ne boli. Umjesto toga, može da izgleda kao modrica koja ne blijedi ili se ne širi.

Faktori rizika za angiosarkom

Nekoliko faktora rizika mogu da povećaju šansu za razvoj angiosarkoma:

Starost i pol - iako angiosarkom može da utiče na bilo koga u bilo kom uzrastu, osobe starije od 60 godina imaju veću vjerovatnoću da razviju angiosarkom. Više muškaraci, nego žene razvijaju primarni angiosarkom.

Radioterapija - angiosarkom je ponekad sekundarni rak koji ljudi razvijaju nekoliko godina, obično oko osam do deset godina, nakon što su primili radioterapiju za drugu vrstu raka, najčešće rak dojke.

Svijet

Preminula još jedna putnica iz voza smrti

Izloženost hemikalijama - angiosarkom jetre povezan je sa izlaganjem polivinilhloridu, arsenu i torijum-dioksidu. Ponekad se angiosarkomi ne pojavljuju sve do 10 do 40 godina nakon izlaganja.

Hronični limfedem - približno 5 odsto svih angiosarkoma povezano je sa oblikom hroničnog (dugotrajnog) limfedema koji se naziva Stjuart-Trivov sindrom. Najčešće pogađa osobe koje su imale mastektomiju i uklanjanje limfnih čvorova tokom liječenja raka dojke.

Genetski poremećaji - oko 3 odsto svih angiosarkoma pogađa ljude koji imaju stanja uzrokovana genetskim poremećajima. Specifična stanja uključuju bilateralni retinoblastom, Mafučijev sindrom, neurofibromatozu i Klipel-Trenoneov sindrom.

Dijagnostikovanje angiosarkoma

Za dijagnostikovanje angiosarkoma koriste se testovi snimanja kako bi se vidjeli veličina i lokacija tumora.

CT skeniranje, magnetna rezonanca i PET skeniranje su najčešći testovi koji se koriste za dijagnostikovanje angiosarkoma. Ukoliko se sumnja na angiosatkom dojke, rade se i mamografija ili ultrazvuk, a ako se sumnja na srčani angiosarkom potreban je i ehokardiogram.

Takođe, radi se i biopsija.

Stadijum angiosarkoma određuje sa skalom od I do IV, gdje stadijum I znači da se tumor nije proširio van svoje primarne lokacije, a stadijum IV znači da se proširio na udaljene dijelove tijela.

Pošto su angiosarkomi agresivni, u trenutku kada se otkriju oni su se već proširili.

Najčešće mjesto širenja su pluća.

Liječenje angiosarkoma

Angiosarkom se najčešće liječi hirurgijom, kojom se uklanja tumor.

Ljekari mogu da preporuče radioterapiju ili hemoterapiju pre ili poslije operacije kako bi se smanjili tumori ili ubile dodatne ćelije raka.

Društvo

Nikuda bez kišobrana: Danas oblačno sa padavinama

S obzirom na to da počinju u krvnim sudovima, angiosarkom se brzo širi, a kada se jednom proširi, angiosarkom je veoma teško liječiti. Čak i u slučajevima kada nestane nakon liječenja, često se vraća (recidivira), piše Clevlend Clinic.

Pregled kod ljekara treba zakazati ako se primjete bilo kakve promene na koži, kao što su čvorići ili rane na koži glave, lica ili vrata koje se ne poboljšavaju, prenosi Blic.