Novi test krvi mogao bi predvidjeti pojavu bolesti 10 godina unaprijed

Takvi detaljni molekularni profili daju jasan uvid u fiziološko stanje svake osobe. Kada se ukrste sa medicinskim kartonima i podacima o zdravstvenim ishodima, istraživačima omogućavaju da predvide rizik od širokog spektra stanja (dijabetes, srčane bolesti, rak, kognitivni poremećaji). Zbog toga se očekuje da će budući testovi pomjeriti fokus medicine sa liječenja na rano prepoznavanje i prevenciju.

"To se uklapa u model prevencije ka kojem se krećemo, u kom bismo mogli da dobijemo mali uzorak krvi i dobijemo predstavu o vašem zdravlju", rekli su naučnici. "Ako imamo rane prediktore bolesti, možemo reći nekome u četrdesetim godinama da njegovi biomarkeri ne izgledaju dobro za njegove godine i savjetovati ga o promjenama koje bi mogao da napravi."

Društvo

Mesari u Banjaluci kukaju zbog svinjokolja: Ima li bolesti?

Mjerenja obuhvataju ključne metabolite: Šećere, aminokiseline, masti, sirovine iz kojih nastaju hormoni i različite produkte razgradnje supstanci u organizmu. S obzirom da su ti molekuli direktno povezani sa radom organa, njihove promjene često ukazuju na početak bolesti: Na primjer, oštećena jetra menja nivo amonijaka, problemi sa bubrezima podižu ureu i kreatinin, kod raka raste potrošnja glukoze, a oštećenje mišića se prepoznaje kao povišen nivo laktata.

Ono što ove profile čini posebno vrijednim jeste to što istovremeno odražavaju genetske predispozicije i uticaj životnih navika. Ishrana, kretanje, zagađenje i stres - sve to oblikuje molekularni potpis u krvi, zbog čega ovi testovi pružaju precizniju i dinamičniju sliku organizma nego klasični laboratorijski nalazi, prenosi "Gardijan".

Svijet

Potvrđeno: Opasni virus odnio tri života

Sada kada su dostupni podaci za cijelu bazu od 500.000 učesnika, istraživači mogu da razvijaju pouzdanije modele za rano prepoznavanje različitih bolesti. Na primjer, već se radi na prognozi rizika od demencije 10 do 15 godina unaprijed, kako bi se pacijentima omogućile rane intervencije koje mogu usporiti ili umanjiti napredovanje kognitivnih poremećaja. Nova analiza takođe otkriva razlike u načinu starenja kod muškaraca i žena, što bi moglo da objasni zbog čega određeni lijekovi djeluju različito u zavisnosti od pola.

Sve to omogućava da se na vrijeme prepoznaju suptilni biološki signali koji prethode bolesti, bolje razumije njihov početak i razvoj, i prati efikasnost terapija.