Ovu bolest ima 50 miliona ljudi: Obratite pažnju na simptome

Napadi nastaju kada nervne ćelije u mozgu počnu da šalju nepravilne električne signale, što dovodi do kratkotrajnih poremećaja svesti, ponašanja, čula ili mišićne kontrole.

Iako epilepsija ne može potpuno da se izliječi, veliki broj ljudi uspješno kontroliše bolest uz terapiju – procjenjuje se da do 70 odsto obolelih može da živi bez napada uz odgovarajuće liječenje.

Republika Srpska

Orban čestitao Karanu

Epilepsija može da se javi u bilo kom životnom dobu, bez obzira na pol ili porijeklo.

Epilepsija je četvrti najčešći neurološki poremećaj na svijetu. Karakterišu je povremeni i najčešće kratkotrajni poremećaj funkcije kore mozga koji se nazivaju epileptični napadi. Stanje koje pokazuje sklonost ka ponavljanju epileptičnih napada zove se epilepsija, dok se epileptični napad može javiti i kod osoba koje nemaju epilepsiju.

Kako izgledaju epileptični napadi?

Epileptični napadi ne izgledaju uvijek isto. Kod nekih osoba mogu biti blagi i kratkotrajni, dok kod drugih mogu uključivati izražene tjelesne simptome.

Najčešći znaci i simptomi napada uključuju:

• privremeni gubitak svijesti ili „isključenje“
• nekontrolisane trzaje mišića ili ukočenost tijela
• prazan pogled ili zagledanost u jednu tačku
• zbunjenost, otežan govor i razumijevanje
• neobične senzacije, poput trnjenja, promjena vida, sluha ili mirisa
• nagli osećaj straha, anksioznosti ili deža vu
• ubrzan rad srca i disanja

Kod većine oboljelih napadi se ponavljaju u sličnom obliku, sa istim ili sličnim simptomima.

Šta može da pokrene epileptični napad?

Kod velikog broja ljudi tačan uzrok epilepsije nije poznat, ali se zna da određeni faktori mogu da pokrenu napad.

Najčešći okidači su:

• stres i emocionalna napetost
• nedostatak sna ili poremećen ritam spavanja
• konzumiranje alkohola ili droga
• hormonske promjene, uključujući menstrualni ciklus
• povišena telesna temperatura i infekcije
• treperava svjetla ili jaki vizuelni nadražaji
• preskakanje obroka, dehidratacija
• propuštene doze terapije

Prepoznavanje ličnih okidača često pomaže u boljoj kontroli bolesti.

Udruženje Centar za obolele od epilepsije navodi da je epilepsija četvrti najčešći neurološki poremećaj, i da u Srbiji je oko 70.000 osoba oboljelo od te bolesti, dok ih u svijetu ima oko 50 miliona.

Kako se postavlja dijagnoza epilepsije?

Epilepsija se obično dijagnostikuje kada osoba ima dva ili više neobjašnjenih napada.

Ljekar će uzeti detaljnu anamnezu, razgovarati sa pacijentom i osobama koje su prisustvovale napadu, a zatim može preporučiti:

• EEG – snimanje električne aktivnosti mozga
• magnetnu rezonancu (MRI) – radi otkrivanja promjena u mozgu
• dodatne analize kako bi se isključili drugi uzroci simptoma

Kako se epilepsija liječi?

Osnov terapije čine lijekovi protiv epileptičnih napada, koji kod većine pacijenata značajno smanjuju učestalost napada ili ih u potpunosti spriječavaju.

• Ako lijekovi nisu dovoljni, u određenim slučajevima mogu se razmatrati:
• posebni režimi ishrane, poput ketogene dijete
• hirurško liječenje
• medicinski uređaji koji pomažu u kontroli napada

Izbor terapije je individualan i zavisi od tipa epilepsije, uzrasta i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta.

Kada je važno potražiti ljekarsku pomoć?

• ako se epileptični napad javi prvi put
• ako postoje epizode gubitka svijesti ili neobjašnjivih „isključenja“
• ako se napadi ponavljaju ili mijenjaju karakter

Hitna medicinska pomoć je neophodna ako napad traje duže od pet minuta ili se napadi ponavljaju bez oporavka između.

Život sa epilepsijom

Uz redovnu terapiju i zdrav način života, mnoge osobe sa epilepsijom mogu da vode aktivan i kvalitetan život. Dovoljno sna, kontrola stresa, izbjegavanje poznatih okidača i redovne kontrole kod ljekara ključni su za dugoročnu kontrolu bolesti, prenosi Kurir.