Izvor:
ATV
01.03.2026
22:04
Komentari:
1
Satove ćemo ove godine pomjeriti u noći sa subote 28. na nedjelju, 29. marta.
Dva puta godišnje, ritual pomjeranja kazaljki na satu pokreće lavinu rasprava o smislu ljetnog računanja vremena.
Iako je izvorna ideja, rođena u jeku Prvog svjetskog rata, bila plemenita i pragmatična – ušteda energenata poput uglja produženjem dnevnog svjetla – danas je taj argument gotovo u potpunosti izgubio na težini.

Svijet
Izrael u atentatu na Hamneija imao neočekivanog partnera
Savremene analize pokazuju da su uštede na rasvjeti zanemarive ili ih u potpunosti poništava povećana potrošnja klima uređaja tokom dužih i toplijih večeri.
Prava istina o ustrajnosti ove prakse leži negdje drugdje, u bilansima i izvještajima o dobiti moćnih privrednih sektora kojima dodatni sat sunca donosi ogroman profit.
Dok se većina građana bori s poremećenim bioritmom i posljedicama izgubljenog sata sna, neki zadovoljno trljaju ruke.

Scena
Milica Todorović se nije oglašavala cijelu trudnoću, a sada se pojavila u suzama
Glavni pokretači modernog ljetnog računanja vremena su trgovina i ugostiteljstvo. Trgovačke komore i maloprodajni lanci među najglasnijim su zagovornicima ove prakse iz vrlo jednostavnog razloga: ljudi su skloniji trošiti novac kada je vani dnevno svjetlo.
Dodatni sat sunca nakon radnog vremena podstiče potrošače da na povratku kući svrate u trgovine, obave kupovinu ili se spontano odluče za posjetu restoranu ili kafiću.
Za ugostitelje, posebno one s vanjskim terasama, duži dan znači dužu sezonu i znatno veći promet. Turistička industrija takođe ubire plodove, jer posjetioci duže ostaju na otvorenom, istražuju znamenitosti i troše više novca na vanpansionsku ponudu, čime se direktno podstiče lokalna privreda.
Ništa manje ne profitira ni industrija slobodnog vremena i rekreacije. Duže večeri idealne su za sportske aktivnosti na otvorenom, što direktno utiče na rast prihoda u ovom sektoru. Jedan od najupečatljivijih primjera je industrija golfa, koja samo u Sjedinjenim Američkim Državama zahvaljujući ljetnom računanju vremena ostvaruje dodatne prihode koji se procjenjuju na 200 do 300 miliona dolara godišnje, jer dodatni sat svjetla omogućava igračima još jednu rundu nakon posla.

Hronika
Vatra progutala automobil na auto-putu
Sličan trend bilježe i prodavači sportske opreme, roštilja, vrtnog namještaja i opreme za kampovanje, jer ljudi više vremena provode u parkovima, dvorištima i prirodi.
Paradoksalno, praksa uvedena radi štednje energije danas često dovodi do povećane potrošnje goriva, jer građani češće koriste automobile za odlazak na večernje izlete, sportske aktivnosti ili u kupovinu.
Ipak, bilo bi nepravedno reći da od ljetnog računanja vremena nema nikakvih opštih koristi. Jedan od ključnih argumenata u prilog pomjeranju sata jest poboljšanje javne bezbjednosti.
Statistike pokazuju da se u periodu ljetnog računanja vremena smanjuje broj saobraćajnih nesreća, posebno onih u kojima stradaju pješaci i biciklisti.

Scena
Tad sam shvatila da će umrijeti: Potresna ispovijest kćerke Saše Popovića
Razlog je bolja vidljivost u poslijepodnevnim satima kada je saobraćaj najgušći.
Takođe, istraživanja su otkrila da duži period dnevnog svjetla djeluje kao sredstvo odvraćanja od kriminala; stopa uličnih pljački i napada pada jer kriminalci radije djeluju pod okriljem mraka. U tom smislu, društvo u cjelini ostvaruje određenu vrstu neekonomskog profita.
Koliko su komercijalni interesi snažni, najbolje ilustruje istorija lobiranja u SAD. Tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, formirana je velika koalicija kompanija, uključujući lance brze prehrane i proizvođače roštilja, koja je uspješno lobirala za produženje ljetnog računanja vremena.
Vrhunac je dostignut kada je industrija slatkiša uspjela progurati da se pomjeranje sata odgodi do prve nedjelje u novembru. Cilj je bio osigurati da djeca za Noć vještica imaju dodatni sat dnevnog svjetla za sakupljanje slatkiša, što je direktno rezultiralo povećanjem prodaje slatkiša i kostima.

Srbija
Prase kiklop šokiralo domaćine: Ovo nikad nismo vidjeli
Ovaj primjer pokazuje kako su interesi jedne industrije uspjeli preoblikovati nacionalni kalendar i uticati na život miliona ljudi.
Međutim, profit koji ostvaruju pojedini sektori dolazi uz visoku cijenu koju plaća cijelo društvo, prvenstveno kroz zdravstvene posljedice.
Nagla promjena remeti ljudski cirkadijalni ritam, što dovodi do gubitka sna, umora i pada produktivnosti.
Ekonomska analiza iz 2024. procijenila je da ukupni godišnji trošak ljetnog računanja vremena u SAD iznosi oko 672 miliona dolara, uglavnom zbog zdravstvenih komplikacija i nesreća.
Istraživanja su zabilježila porast rizika od srčanog udara za deset odsto u danima neposredno nakon proljetnog pomjeranja sata, kao i veći broj moždanih udara i povreda na radu.

Srbija
Oglasio se tim ljekara o stanju Ivice Dačića
Ponedjeljak nakon “krađe” jednog sata sna poznat je kao “pospani ponedjeljak”, dan obilježen padom koncentracije i porastom “sajberloafinga” – gubljenja vremena na internetu tokom radnog vremena.
Stoga, dok trgovci i ugostitelji zbrajaju dobit, zdravstveni sistem i poslodavci snose troškove poremećenog sna nacije.
Rasprava o ukidanju ove prakse sve je glasnija, a odluka će zavisiti od toga hoće li prevagnuti komercijalni interesi ili briga za javno zdravlje i dobrobit.

Društvo
2 h
0
Društvo
2 h
0
Društvo
4 h
0
Društvo
5 h
0Najnovije
Najčitanije
22
21
22
15
22
11
22
04
21
47
Trenutno na programu