Trećina stanovništva pati, a problem stavljamo u ladicu

Trećina stanovništva pati od problema sa spavanjem, a posljedice su često mnogo veće nego što ljudi misle. Prvo mjesto zauzima insomnia – nemogućnost da zaspimo i učestalo buđenje u toku noći. Drugo mjesto – apneja (kratkotrajni prestanak disanja u toku sna), do koje dolazi usljed hrkanja, spavanja na leđima i kao posljedica alkohola. Sindrom nemirnih nogu nije toliko česta pojava, dok se mjesečarenje, koje nije toliko čest problem, pojavljuje uglavnom kod djece. Ljekari kažu, zdrave životne navike i higijena spavanja najviše pomaže u rješavanju problema, ali i da ne trebamo vjerovati aplikacijama za mjerenje kvaliteta sna jer ne mogu dati vjerodostojne podatke.

"Imamo dvije faze sna – duboki san i rem fazu spavanja. Duboki san je odgovoran za konsolidaciju pamćenja i za fizički oporavak, dok rem faza služi da se obrade emocije, raspoloženje, informacije, ponašanje, koncentracija. Obe su podjednako važne, ali ako se bilo koja faza sna naruši, ako se faze ne odvijaju onako kako treba, imamo pospanu i umornu osobu koja ima poremećaj koncentracije, raspoloženja i ponašanja", kaže Miljan Tešić, neurolog.

Psihički problemi, poput anksioznosti i depresije, često se fizički manifestuju i dovode do problema sa spavanjem. Insomnia, gubitak apetita, napetost, stezanje u grudima, problemi sa probavom, glavobolja i vrtoglavica, su često neki od simptoma koji se manifestuju, a govore da je neophodno potražiti i psihološku pomoć. Ljekari ističu da se lijekovi za smirenje i spavanje ne smiju uzimati na svoju ruku bez konsultacija sa ljekarom jer naprave još veći problem, umjesto da ga riješe, a posljedice nekad mogu biti kobne.

"Mi stabilizujući njihovo stanje, poboljšavajući njihovo raspoloženje, smanjujući nervozu i napetost, dolazimo do toga da su te osobe mirnije i staloženije, i samim tim mogu na vrijeme lakše utonuti u san. U nekim početnim fazama je potrebno da se reaguje sa lijekovima uveče", kaže Aleksandar Pejić, psihijatar.

Ako problemi sa spavanjem nisu ozbiljniji, pomoć se može potražiti i u apoteci. Farmaceuti preporučuju preparate na prirodnoj bazi koji mogu pomoći kod uspavljivanja. Ističu da treba voditi računa u koje doba dana uzimamo određene lijekove. Neki analgetici sadrže kofein koji će otežati ulazak u san, a isti efekat imaju i multivitamini ako se uzimaju pred spavanje.

"Najčešće preporučujemo nešto od preparata na prirodnoj bazi, kao što su čajevi i suplementi na bazi matičnjaka i valerijane, ili paseflore. Takođe, od suplemenata mogu da se koriste preparati magnezijuma. Postoje razni oblici magnezijuma, ali se najčešće koristi magnezijum disklicinad kao oblik koji najbolje prolazi u moždano tkivo i dovodi do umirenja i održavanja sna", kaže Dijana Kragić, farmaceut.

Za normalno funkcionisanje organizma neophodan je kvalitetan san. Optimum je da spavamo između 7 i 9 sati. Najkvalitetniji san je između 23 i 6 časova. Poželjno je da uvijek spavamo na istom mjestu, u prozračnoj prostoriji bez izvora svjetla. Ukoliko imamo problem sa spavanjem duže od 3 do 4 nedjelje, neophodno je potražiti medicinsku pomoć. Prva adresa je porodični ljekar koji će procijeniti da li je problem neurološki ili psihički.