Smrtonosna tiha prijetnja: Nije samo hrana, ovih 5 stvari vam "truje" krv

Povišeni trigliceridi nisu posljedica samo ishrane. Na njihov nivo mogu uticati loš san, stres, alkohol, genetika i određeni lijekovi. Saznajte glavne uzroke i faktore rizika.

Povišeni trigliceridi uglavnom su posljedica pogrešnog načina ishrane i nedostatka fizičke aktivnosti. Ljekari, ipak, ovaj problem posmatraju uzimajući u obzir cjelokupni način života. Nedovoljna količina sna, slaba kontrola stresa i neki lijekovi, također mogu da budu razlog za više nivoe triglicerida.

Šta su trigliceridi?

Trigliceridi su vrsta masnoća (lipida) u krvi, slična holesterolu. Njihov povišen nivo (hipertrigliceridemija) može da poveća rizik od ateroskleroze, odnosno sužavanja i očvršćavanja arterija. Američki koledž kardiologije napominje da izrazito visoki trigliceridi ponekad mogu biti povezani sa pankreatitisom, odnosno upalom pankreasa.

Manje poznati faktori, poput količine sna, unosa alkohola i nivoa stresa, također mogu uticati na vrijednosti triglicerida. Nema dovoljno dokaza da su ovi faktori direktan uzrok, ali svakako imaju svoju ulogu, smatraju stručnjaci.

Scena

Oglasio se brat Mine Kostić, porodica donijela važnu odluku

"Loša ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stres i loš san utiču na zdravlje srca, ali se često zanemaruju", kaže dr Endru Frimen, kardiolog Nacionalnog jevrejskog zdravstvenog centra u Denveru. Na primjer, i nasljeđe je kod nekih pacijenata jedan od odlučujućih činilaca.

Genetika

Kao i kod holesterola, povišeni trigliceridi mogu da budu nasljedni - stanje se zove porodična hipertrigliceridemija. Kod nekih pacijenata u pitanju je kombinacija genetskih i životnih faktora.

Referentne vrijednosti triglicerida u krvi su do 1,70 mmol/L. Kod porodične hipertrigliceridemije koncentracije su u rasponu od 2,30 do 10 mmol/L (ili više).

Što su vrijednosti više, veći je i rizik od upale pankreasa. Liječenje je često usmjereno na promjene u načinu ishrane, uz pomoć nutricioniste, kao i lijekove poput gemfibrozila, fenofibrata i nikotinske kiseline.

Reakcija na određene lijekove

Određene vrste lijekova mogu da povećaju nivo triglicerida, kao na primjer neki imunosupresivi, antivirusni lijekovi, antipsihotici, hormonska terapija i lijekovi za kardiovaskularne bolesti.

Povišeni trigliceridi mogu da se jave i kao reakcija na beta-blokatore, diuretike u terapiji krvnog pritiska, kao i na imunosupresive ciklosporin i takrolimus. U ovakvim situacijama ljekari provjeravaju terapiju pacijenata i po potrebi je prilagođavaju ili prate lipidni status tokom liječenja.

Prosti šećeri i ugljeni hidrati

Nepravilna ishrana je najčešći uzrok povišenih triglicerida. Višak kalorija i šećera u tijelu pretvara se u trigliceride i skladišti kao mast. Ishrana bogata ultraprerađenim namirnicama, bijelim brašnom i šećerom može značajno da pogorša stanje. Preporučuje se prelazak na uravnoteženu, cjelovitu ishranu sa manje masti i više biljnih namirnica.

Alkohol

Konzumacijom alkohola dodatno unosimo kalorije i šećere, što negativno utiče na trigliceride. Također, alkohol može da ometa razgradnju masti u jetri i da poveća nivo lošeg holesterola.

Kod veoma visokih vrijednosti, ljekari često preporučuju potpuno izbjegavanje alkohola tokom određenog perioda.

Premalo ili previše sna

Stručnjaci savjetuju najmanje 7 sati noćnog sna. Nedostatak sna smatra se faktorom rizika za razvoj gojaznosti, dijabetesa tipa 2 i povišenog krvnog pritiska, a svi ovi faktori utiču na vrijednosti triglicerida.

Poremećaji sna, poput apneje, također mogu da povećaju rizik. S druge strane, previše sna (više od 10 sati) može biti povezano sa metaboličkim problemima i nižom fizičkom aktivnošću.

Stres

Stres može indirektno da utiče na trigliceride, jer često vodi ka nezdravim navikama. Kada smo pod jakim stresom, unosimo veće količine šećera, alkohola i namirnica sa dosta soli i nezdravih masti.

Hronični stres također može da izazove upalne procese i poveća lučenje lipoproteina koji prenose trigliceride kroz krv, a u tim uslovima raste i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

Meditacija ili joga, svakodnevna fizička aktivnost i druženje sa bliskim osobama neki su od načina dobre kontrole stresa, prenosi Kurir.