Šta je sporno sa banjalučkom rivom?

U planu je da se to šetalište spoji sa šetalištem od Zelenog mosta do Srpskih toplica. Šetalište uz Vrbas od Venecija do Rebrovačkog mosta je raskopano, a radovi su trenutno obustavljeni. Sporna je i sječa vrba, po kojima je Banjaluka bila prepoznatljiva.

"Grozno, sami beton. Nemam pojma šta je ovom našem gradonačelniku. Ne volim beton, rođena sam Banjalučanka i ovo mi se ništa ne sviđa. Živim u ovoj zgradi i ovo je katastrofa, ne možemo naveče izaći na balkon koliko smrdi Vrbas", "Ne radi se to tako. Mora postojati nekakav red, vrijeme, najava, a ne ovako na „O-ruk“. Mislim da se radi zbog izbora, a ne zbog ljudi i grada. Ne znam šta bih rekao, ne znam kakav je to način. Odakle pare, a non-stop se kuka da nema para. Radi se i uništava se nešto što je okej", "Mislim da je dobro, ali da nisu trebali onoliko drveća posjeći", stav je Banjalučana.

Stav Centra za životnu sredinu, sa kojim se slaže veliki broj stručnjaka i građana, je da se protive gradnji šetališta iz nekoliko razloga. Jedan od razloga jeste što projekat nije transparentan i što Gradska uprava do danas nije dala na uvid dokumentaciju Centru za životnu sredinu, koju su zakonski bili dužni dostaviti. O tome da se stvari ne rade kako bi trebalo govori i činjenica da je Republička inspekcija do sada dva puta izlazila na teren i zabranila radove.

"Ono što nam je ili rečeno jeste da se u stvari ne radi o šetalištu – radi se o objektima za zaštitu od poplava i od zaštite od poplava. Ono što mi vidimo i čujemo na društvenim mrežama grada i gradonačelnika jeste da se isključivo pričalo o šetalištu. Očigledno je da se ovdje radi o jednom dokumentu koji je vezan za zaštitu od poplava, ali da se samo promoviše, a pitanje je da li se i dizajnira uopšte u tom smjeru da bude šetalište", kazao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.

Rijeka Vrbas nije privatno vlasništvo pojedinaca, već javno dobro svih građana, zato je neophodno da se uvaži mišljenje struke po pitanju ovakvih projekata.

"Prije svega betoniranje korita ubrzava tok rijeke, dovodi do erozije, intenzivira eroziju, sječa zelenila uništava korijenski sistem koji čuva obale Vrbasa. Sve to ostavlja dalekosežne posljedice ne samo na mjestima gdje se to radi nego i nizvodno. Tako da će stanovnici Lazareva, Trna i Laktaša možda nisu svjesni posljedica sada, ali će sigurno biti kroz koju godinu", profesor na AGGF-u UNIBL Igor Kuvač.

Iz Gradske uprave nisu željeli da stanu pred naše kamere, a ni pismeno da odgovore na naša pitanja koliko ovaj projekat košta, šta je tačno planirano i zašto se ne uvažava struka. Isti tretman dobili su i odbornici u gradskoj skupštini.

"Ne, mi nemamo takvu vrstu uvida. Kada tražimo od gradonačelnika sve akte, kao što bi trebali u skladu sa našim nadležnostima da dobijemo, gradonačelnik tu napravi pobunu i od nas medijske neprijatelje kao da smo mi ljudi koji žele nešto da blokiraju. Mi samo želimo da znamo gdje ide novac građana i nije to samo želja 20 odbornika koalicione većine već je to potreba svih Banjalučana", kazao je predsjednik Skupštine grada Banjaluka Ljubo Ninković.

Ovo nije ni prvi, a po svemu sudeći ni zadnji put da se realizuju projekti u najvećem gradu Srpske bez konsultacija sa gradskom skupštinom, strukom i građanima. Ključno pitanje ostaje kakva je budućnost grada ovakvom politikom i do kada će građani moći snositi posljedice tuđe samovolje.