Gdje je pomoć u FBiH?: Kako su akcize sporne samo u Republici Srpskoj

Od početka nove naftne krize pričalo se o ukidanju ili smanjivanju akciza na gorivo. Prva je bila da kontrolni mehanizam preuzme Savjet ministara i smanji ili ukine akcize. Aplauz svih iz FBiH i pojedinaca iz Republike Srpske. Druga je bila da entiteti u BiH donesu takvu odluku. Na kraju, ostade da Republika Srpska za 20 odsto subveniše akcizu, a FBiH ni toliko.

Kada je prošlo neko vrijeme i mulj se slegao, ispostaviće se da je ipak bila riječ o podmukloj namjeri. Kriza kao i svaka druga prođe, ali zakoni ostaju. Kontrolni paket Republike Srpske završio bi na bh. nivou, a pitanje je na kraju da li bi Savjet ministara uopšte i donio takvu odluku.

BiH

Amidžić: Poziv načelnicima i gradonačelnicima iz opozicije da se odreknu dijela "mrskog PDV-a i akciza"

Da je u Republici Srpskoj sporan prenos nadležnosti, kako ga nazvaše, govori i činjenica da su ipak izašli sa odlukom da se izvrši povrat 10 odsto akcize na gorivo za poljoprivrednike, a 20 odsto za građane. Možda nedovoljno, ali ipak nešto za razliku od FBiH koja je mogla donijeti hajr svojim građanima, ali nije. Ono što oni žele je da se to pitanje reguliše na nivou BiH, odnosno, da se koncept u kojem se oko takvih stvari treba da dogovaraju sa Republikom Srpskom u Upravnom odboru UIO zamijeni jednostavnim odlukama na nivou BiH, odnosno Savjetu ministara.

Populizam

Prema Zakonu o akcizama u BiH, akciza po litri goriva se plaća na sljedeći način:

• Dizel gorivo i ostala plinska ulja 0.30 KM
• Benzin - bezolovni: 0.35 KM
• Motorni benzin 0.40 KM

Potpuno ukidanje akciza građani bi osjetili, ali ne u tolikoj mjeri kako se to najavljuje kao revolucionarna ideja. Čak nijedna država EU nije donijela takve mjere, a one najmoćnije, ni mjere subvencije ili pomoći građanima.

Priliku u novoj izbornoj godini iskoristio je niko drugi nego Draško Stanivuković. Nešto ranije je sličan-identičan prijedlog dao Saša Magazinović u Predstavničkom domu, a Stanivuković je revolucionarno predstavio istu ideju, možda i ne shvatajući šta tačno predlaže.

”Mi predlažemo inicijativu za donošenje zakona, o dopunama zakona o akcizama u BiH. To znači da se Savjetu ministara kroz izmjene Zakona, član 17 Zakona o akcizama, stav 5 i 6 odluke, da mogućnost da Savjet ministara najduže u toku jedne godine uz saglasnost PD PS BiH može da smanji ili ukine akcize na taj privremeni period dok traje kriza, samim tim, ove cijene koje divljaju na pumpama, ne bi divljale”, rekao je Stanivuković 9. marta 2026. godine.

Još jednom da se ponovi, isto traži Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i Vlade FBiH. Isto traži SDA, NiP, NES, a sa njima i opozicione stranke u Republici Srpskoj. Ni tu se ne može biti načisto sa situacijom. Ako nisu svjesni težine svojih prijedloga, a pretenduju na najvišu vlast u Republici Srpskoj, onda smo u problemu. Ali, ako su svjesni šta to znači i znaju da aktuelna vlast u Srpskoj to neće prihvatiti, a oni koriste priliku da u izbornoj godini prikupe političke poene, to onda liči na priču iz 2018. godine.

Hronika

U slučaju ubistva Davida Dragičevića saslušano više od 200 svjedoka

Države koje nisu ukinule ni smanjile akcize u EU: Njemačka (kontrola cijena i ograničenje promjena cijena), Francuska (subvencije i ciljana pomoć), Španija (subvencije od 30 centi po litru), Grčka i Mađarska (kontrola cijena i marži).

Države koje su smanjile akcize: Italija (0,25 evra po litru), Austrija (smanjenje poreza na gorivo za 5 centi po litru uz ograničenje marži), Češka (smanjenje akciza i kontrola cijena), Srbija (smanjenje akciza).

Model ”rezanja” akciza koji je bio prisutan širom Evrope tokom 2022. godine danas nije tu. Razloga je mnogo, ali je jedan najvažniji - još uvijek nismo svjesni dalekosežnih posljedica ove krize, niti koliko će ona potrajati. Zato, najjače ekonomije čuvaju budžet, dok populizam i neznanje ohrabruje stav da će sve biti bolje kada ovi sada odu, a dođu neki novi.