Ko bi poslije Šmita mogao u OHR?

Ipak, na to će se još čekati. Već se licitira imenima koja bi, kada Šmit ode, mogla da se pojave kraj funkcije visoki predstavnik u BiH.

"Oni koji postavljaju ovo pitanje Edinu Džeku da li će nastaviti igrati, on mora sam da odgovori na to i nadam se da ćemo ga ponovo vidjeti u Bundesligi i da će dati svoj doprinos. Mislim da imam neke sličnosti sa Džekom u tom smislu“, naveo je Kristijan Šmit.

Ne, niko ga nije pitao za bh. reprezentaciju. To je odgovor Kristijana Šmita na pitanje ostaje li u BiH. Valjda je mislio da je zanimljiv. Samo je zaboravio da je Džeku neko prepoznao, pozvao i selektovao, a njega ne. Mada on ne želi da kaže, uveliko se licitira novim imenima. Među njima najzvučnija Karen Pirs, Metju Rajkroft i Emanuel Žofre. Pirsova je specijalni izaslanik Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan. Ministarstvu vanjskih poslova se pridružila 1981. Između ostalog, bivša britanska ambasadorka u SAD-u i nekadašnja stalna predstavnica Velike Britanije u UN-u tako bi bila i prva žena na čelu OHR-a. Njenog sunarodnika Rajkrofta pamtimo kao bivšeg ambasadora Velike Britanije u BiH. 1989. se pridružio britanskom Ministarstvu vanjskih poslova. Bio je u NATO odjelu u Londonu, ali i voditelj političkog odjela Odjela za istočni Jadran. U toj ulozi je bio član britanske delegacije na mirovnim pregovorima u Dejtonu. Italijan Emanuel Žofre se ističe kao najozbiljniji kandidat. Bio je ambasador EU u Srbiji. Na tu dužnost je došao nakon četvorogodišnjeg mandata ambasadora EU u Izraelu. Između ostalog, radio je i u Delegaciji EU pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku. Iako su svi iskusne diplomate, u BiH je neophodan dijalog.

"Da sopstvenom inicijativom na neki način i međunarodnoj zajednici, zainteresovanoj međunarodnoj zajednici, koja evidentno BiH posmatra kao državu koja ne može da funkcioniše na pravi način bez visokog predstavnika, da smo spremni da započnemo jedan dijalog koji bi vodio upravo u pravcu toga da se otkloni potreba da visoki predstavnik u BiH postoji. Dakle, govorim o tome da je nužno da nađemo, prije svega, rekao bih sudsku instancu koja bi mogla arbitrirati u sporovima u kojima je do sada visoki predstavnik morao intervenisati", naveo je politički analitičar Adnan Huskić.

Svi visoki predstavnici su radili na unitarizaciji BiH. Postavlja se pitanje hoće li novi nastaviti taj proces, idući na ruku bošnjačkoj politici ili će, konačno, doći neko ko poštuje Dejtonski sporazum, kaže Dragomir Vuković. Sramota je, poručuje, da u 21. vijeku imamo stranog kolonijalnog upravnika.

"Da podsjetim, uloga visokog predstavnika koncipirana je tako da on bude supervizor i da pomogne implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ja mislim da najlošije rješenje su predstavnici Velike Britanije, dakle jedna rigidna politika, a što se tiče ostalih, ja mislim da bi ljudi iz Italije trebali bolje da poznaju i prepoznaju probleme u BiH i Republici Srpskoj", kazao je politički analitičar Dragomir Vuković.

Mada svi su radili na štetu Srpske. Poruka iz Srpske je jasna - OHR je davno trebalo da se zatvori.