OFAK bi mogao da razmatra Šmitove i CIK-ove nametnute odluke

Posebno je skrenula pažnju na nametnute odluke koje su dovele do smjenjivanja legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika.

Kristijan Šmit i Centralna izborna komisija BiH mogli bi se naći pod lupom američkog Ministarstva finansija. Razmatraju se njihovi postupci koji su doveli do, kako se navodi, narušavanja demokratskih procesa i nasilnog prestanka mandata legitimno izabranog predsjednika Republike Srpske.

"Članica Kongresmena vrši pritisak na Ministarstvo finansija SAD-a da istraži da li su se zvaničnici u BiH upustili u radnje koje za sobom povlače sankcije, a koje su vezane za smjenu predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika", izjavila je američka kongresmenka Selest Maloj.

U svijetu se mijenja slika o Republici Srpskoj, a na promovisanju istine rade zvaničnici Srpske.

"Mislim da je vrijeme da se, i kada je u pitanju Kristijan Šmit i svi visoki predsatvnici, da se preispita njihovo djelovanje. Ono što vam mogu reći kao pravnik i kao advokat jeste da ne očekujem ništa spektakularno. Možete li zamisliti ko bi mogao napraviti satisfakciju tim ljudima, ali je dobro da se priča o tome", jasan je predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić.

U SDS-u ne propuštaju priliku za prozivanje politikih protivnika, pa i ovaj put SNSD-u zamjeraju lobiranje u Americi. Ipak, ne mogu ni da prihvate bilo kakva nametanja stranih faktora.

"Očekujemo da nikada više u BiH, ni u bilo kojem drugom dijelu svijeta niko ne nameće zakone, već da se zakoni donose kroz demokratsku proceduru", istakao je iz SDS-a Marinko Božović.

Bošnjački političari, očekivano, osporavaju namjeru Selent Majol. Zukan Helez ne krije da se nada novim sankcijama predstavnicima Republike Srpske.

"Na desetine drugih kongresmena sa kojima sam razgovarao razmišlja o vraćanju sankcija tom čovjeku koji je sankcionisan zato što izlazi izvan ustavnih okvira u kojima živi BiH", zvrdi ministar odbrane u Savjetu ministara BiH Zukan Helez.

Helez ne precizira šta je ovdje u suprotnosti sa Ustavom, budući da je nadležnost predsjednika Republike Srpske definisana Ustavom Republike Srpske u kojem piše da mu mandat prestaje ako podnese ostavku ili u slučaju neke druge sprečenosti obavljanja funkcije. Iz Republike Srpske poruka jasna – dobro je da se o nelegitimnom djelovanju Šmita i CIK-a počelo pričati u svjetskim krugovima i podsjećaju da je Kristijan Šmit nelegalno bio na čelu OHR-a, te da su i sastav, ali i djelovanje CIK-a BiH izvan ustavnih okvira.

Društvo

Odložena blokada granica

"CIK je kompromitovao svoj rad, samim tim što nije ispoštovao član jedan Izbornog zakona BiH. Oni nikada nisu bili nadležni za provođenje izbora u Republici Srpskoj. Nikada nisu bili nadležni da odlučuju o mandatu predsjednika Republike Srpske. Oni su isključivo i samo za Predstavnički dom i Predsjedništvo BiH", rekao je asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjaluci Marko Romić.

Mnogo toga je sporno u radu CIK-a. Najsvježiji primjer je tender za izbor firme za uvođenje novih izbornih tehnologija, što je, takođe, rezultat nametnute odluke Kristijana Šmita. Imali smo namjeru da Joavna Kalabu pitamo očekuje li da i to bude predmet istrage OFAK-a, ali nam je i prije nego što smo upalili kameru rekao da o tome ne želi govoriti. O Šmitu i njegovom nelegitimnom djelovanju u Srpskoj se godinama govori. Sve se glasnije govori i u evropskim i svjetskim zemljama. Zato ne bi smjelo da postoji dilema u vezi povlačenja svih njegovih nametnutih odluka. Naročito je, u demoratskom društvu, sporno poništavanje izborne volje građanja i smjenjivanje izabranih predstavnika vlasti.

"Njihovo povlačenje je sasvim logičan slijed stvari. To nije nešto o čemu treba da se posebno razgovara. To je sasvim prirodno. On koji nikada nije bio visoki predstavnik nije mogao da donese nijedan akt", dodaje Romiću.

"BiH je redovni član Savjeta Evrope, čiji su osnovni stubovi rada ljudska prava i demokratija i vi sada, taj CIK i Šmit smjenjuju predsjednika zato to je radio svoj posao", istakao je bivši ambasador BiH u Kini Borislav Marić.

Podsjetimo, Sud BiH je, zbog neizvršavanja odluka visokog predstavika, a na osnovu nametnutog člana 203a Krivičnog zakona BiH, osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, nakon čega mu ej CIK oduzeo mandat. Ovo je samo jedna u nizu nametnutih odluka Kristjana Šmita, a nisu zaostajali ni njegovi prethodnici.