Tehnologije za izbore ili recept za haos? Tender od 90 miliona još bez rješenja

Takav jedan od početka se realizuje traljavo do nikako i zove se uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH. U novoj epizodi Centralna izborna komisija kasni s izborom najpovoljnijeg ponuđača.

Četrdeset dana nakon otvaranja ponuda još nije izabran dobavljač koji bi trebalo da isporuči opremu za skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača, te obuči ljude za uvođenje novih izbornih tehnologija u izborni proces BiH.

Predsjednik CIK-a za ATV kaže da izbor očekuje sljedeće sedmice.

"Naša komisija koja radi, radi svaki dan po 10 sati. Imamo spoljne saradnike, još nismo završili. Jedino je to. Nadamo se da ćemo sljedeće sedmice imati izabranog ponuđača, pa na to idu žalbe", istakao je predsjednik Centralne izborne komisije BiH Jovan Kalaba.

Plan projekta, ali i tenderski uslov je uvođenje novih tehnologija već od opštih izbora u oktobru ove godine. Kalaba priznaje – kasnimo, ali ima nade.

"Očekujete li da će se to stići do ovih izbora? Uh... Pa, to je preteško pitanje. Mi očekujemo da ćemo stići. Kažem vam, ne mogu vam ja sad predviđati situaciju, šta će biti, šta će se desiti. Mi se nadamo, kasnimo već, ali nadamo se da ćemo stići. Ali takve su procedure. Mi koga god da izaberemo, biće žalbe. Moramo čekati onda da se te žalbe riješe. Ne mogu vam ništa. Mislim... Nemam konkretnog nikakvog odgovora. U tom je problem", dodaje Kalaba.

Obuke, treninzi, čak i prve isporuke već je trebalo da se dese prema vremenskom okviru propisanom u tenderskoj dokumentaciji. Žalbe na dokumentaciju prolongirale su i dostavljanje ponuda, rješavanje očekivanih žalbi na izbor ponuđača može trajati mnogo duže. A devedesetmilionski tender tek je vrh ledenog brijega. Kako će sve izgledati u praksi više ne mogu da zamisle ni oni koji su se malo bolje i malo ranije spremali za taj posao. Dodatno, a možda i najvažnije, BiH još nema zakonski okvir za uvođenje novih tehnologija u izbore.

"Tu se više ne zna ko pije, ko plaća. Ima minimalno četiri-pet različitih verzija izmjena Izbornog zakona trenutno u proceduri, koja svaka rješava različito pitanje na različit način. Međutim, mi nažalost živimo u takvom prostoru, da ne kažem u takvoj zemlji, gdje je apsolutno nebitno šta se dešava u Parlamentarnoj proceduri kada postoji neki stranac koji se pojavi niotkud i on misli da on može da rješava te stvari i da nameće zakone", kazao je delegat u Domu naroda PS BiH Radovan Kovačević.

Nema konsenzusa, čak ni potrebne većine na oba nivoa, ni za jednu verziju predloženih izmjena Izbornog zakona koje su trenutno u parlamentarnoj proceduri u BiH. Razlog su opstrukcije nekih stranaka, kaže jedan od predlagača, iako priznaje - nisu se posebno konsultovali s drugim strankama kad su predlagali izmjene.

"Postoje osporavanja od strane pojedinih političkih subjekata o samom sastavu izborne komisije. Nekad ranije su članovi IK malo više odgovarali predsjednicima pojedinih strankama, pa nije na njih bilo prigovora. Ovaj put se tu situacija promijenila", tvrdi poslanik SDA u Predstavničkom domu PS BiH Edin Ramić.

Legitimitet članova Centralne izborne komisije prvi je problem uvođenja specifičnih izbornih tehnologija, kaže Aleksandar Radeta koji za više od 25 godina bavljenja izbornim procesima nije svjedočio sličnim izazovima za demokratiju kakav je način na koji se pokušavaju uvesti nove tehnologije.

"Imamo članove Izborne komisije koji su stekli uslove za penziju, koji po našim zakonima BiH ne mogu više biti tu gdje jesu, ali su ostavljeni da bi završili ovaj projekat oko kupovine tih tehnologija izbornih i koji bi uspostavili vlast u Republici Srpskoj, a koja odgovara nekim drugim interesnim krugovima, a ne narodu ni BiH, a pogotovo Republike Srpske", izjavila je član Republičke izborne komisije Republike Srpske Aleksandar Radeta.

Nekom ko nije imao uvid u tendersku dokumentaciju, dosadašnje žalbe i rješenja po žalbama, pomjeranje roka za dostavu ponuda, zapisnik o ponudama, kašnjenje u odluci o izboru ponuđača i sve što prati 90 miliona maraka i skoro 3 i po miliona birača težak projekat, moglo bi da bude žao i tenderske komisije u ovom predmetu i Centralne izborne komisije BiH. Jedan od članova CIK-a u jednom se trenutku požalio da CIK nema podršku nikoga osim dijela međunarodne zajednice. Ramić sugeriše da je ta podrška trebalo da bude i veća.

"Mislim da međunarodna zajednica, ukoliko je željela dobro u BiH, onda se trebala malo baviti više Izbornim zakonom", dodaje poslanik SDA u Predstavničkom domu PS BiH Edin Ramić.

Evo, možda je rješenje u tome da Kristijan Šmit nekom sljedećom odlukom izabere i najboljeg ponuđača specifičnih izbornih tehnologija i još jednom izmijeni izborni zakon. Ili, da skrati muke svima, možda da jednostavno ustoliči koga hoće na vlasti. Nekom ko zna nešto više o podršci dijela međunarodne zajednice CIK-u takođe je možda žao Centralne izborne komisije i pritiska koji trpe sa svih strana. Ali koga je to više briga. Ponekad je poziv na sopstvenu savjest najbolji izbor, makar i kada ne djeluje kao da ima izbora, makar bile u pitanju i izborne tehnologije.