Izvor:
Glas Srpske
12.11.2025
11:14
Komentari:
0
Ruku na sebe za devet mjeseci ove godine diglo je 108 ljudi u Srpskoj što je za jedan više nego u istom periodu lani, a stručnjaci ističu da iza ovih tragičnih brojeva stoje duboki psihološki, ali i društveni uzroci.
Psiholozi ukazuju da mnogi koji se odluče na ovaj korak imaju iskrivljenu percepciju sebe i svoje budućnosti, često osjećajući da ne pripadaju društvu, dok sociolozi naglašavaju da je samoubistvo odraz društvene marginalizacije i ekonomskih pritisaka.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srpske, za devet mjeseci ove godine samoubistvo su počinila 84 osobe muškog pola i 24 ženskog pola.
"Od tog broja dva su maloljetnika, jedno lice muškog, a jedno ženskog pola", naveli su iz MUP-a za "Glas Srpske" i dodali da je najviše samoubistava, njih 71, izvršeno vješanjem.
Istakli su da je tokom cijele prošle godine na području Srpske 140 lica počinilo samoubistvo, što je za 33 manje u odnosu na 2023. godinu.
Psiholog Jadranka Todorović rekla je za "Glas" da osobe koje se odluče na suicid u tom trenutku vjeruju da je to jedino moguće i racionalno rješenje.

Banja Luka
Majka ih napustila, oca izgubili: Banjalučanka usvojila blizance s Daunovim sindromom
Dodaje da je kod ljudi, koji su spremni da dignu ruku na sebe, percepcija stvarnosti, budućnosti i kvaliteta samih sebe u tom trenutku iskrivljena.
"Takve osobe često imaju nerealna očekivanja od sebe, ali i osjećaju pritisak zbog onoga što vjeruju da društvo očekuje od njih. Sebe ne vide na dobar način", pojašnjava Todorovićeva.
Naglašava da uzroci zbog kojih dolazi do samoubistava zavise od uzrasta.
"Nisko samopouzdanje, konflikti sa sredinom i osjećaj da nisu prihvaćeni najčešći su razlozi kod mladih koji se odluče na ovaj korak. Oni često imaju utisak da ne pripadaju društvu i da nisu dovoljno dobri, pa izvode zaključak da ništa ne vrijede. Sa druge strane, starije osobe najčešće gube osjećaj svrhe, preispituju svoj život i suočavaju se sa bespomoćnošću i fizičkom nemoći", kazala je Todorovićeva.
Ona posebno naglašava značaj mentalne higijene ističući da tražiti pomoć psihologa nije izraz poremećenosti, već briga o sebi.
"Kao što odemo kod stomatologa da provjerimo stanje zuba, tako je prirodno potražiti savjet psihologa kada osjetimo da nam je potrebna podrška", naglašava Todorovićeva i pojašnjava da žene češće pokušavaju samoubistvo, ali muškarci češće u tome "uspijevaju".
Samoubistvo, prema riječima sociologa Vladimira Vasića, nije samo čin pojedinca, iako se tako čini, već i posljedica društva i okolnosti u kojima se osoba nađe.

Republika Srpska
Kovačević: Protivustavni glavni pregovarač bi mogao pregovarati sa EU, ali sa BiH ne bi
"Jedan od uzroka za suicid je kada pojedinac obesmisli svoje postojanje u zajednici. Često osjeti da više ne pripada društvu, da su marginalizovani ili odbačeni", rekao je Vasić za "Glas".
On ističe da smo postkonfliktna zajednica i siromašno društvo koje još nema razvijenu svijest o važnosti mentalnog zdravlja.
"Mnogo je stresa, straha i ekonomskih neprilika koje se talože kod pojedinaca. Posebno su ranjivi mladi koji se teško uklapaju u zajednicu, ali i oni koji su prošli rat i nose njegove posljedice", kazao je on.
Podvukao je da nema problema koji se ne može riješiti.
"Kao društvo moramo biti spremni da prepoznamo kada nekome treba pomoć. U stopi samoubistava se zapravo ogleda koliko smo ohladili međuljudske odnose", zaključio je Vasić.
Savjetnica na "Plavom telefonu" Maja Kovačević istakla je za "Glas Srpske" da od oktobra do januara dobijaju najviše poziva djece i mladih koji im se upravo javljaju sa suicidalnim mislima, ali i mnogim drugim temama.
"Posljednjih pet godina, tačnije poslije pandemije virusa korona, došlo je do povećanja broja poziva. U toku sedmice dešavalo se da dobijemo i po tri poziva vezana za suicidalne misli", kazala je Kovačevićeva.
Prema njenim riječima, suicidalne misli se često javljaju kod djece i mladih koji su doživjeli teška i traumatska iskustva.
Prema riječima Jadranke Todorović, prvi znaci upozorenja su povlačenje u sebe, gubitak interesovanja za aktivnosti u kojima su ranije uživali i učestvovali, kao i izbjegavanje društva.
"Ako neko iznenada prestane da se viđa s prijateljima, izbjegava uobičajene navike i aktivnosti, to može biti alarm da se nešto unutar osobe dešava", rekla je Todorovićeva.

Zanimljivosti
1 h
0
Banja Luka
1 h
0
Republika Srpska
1 h
0
Gradovi i opštine
1 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu