22.02.2026
12:15
Komentari:
0
Kada se govori o duhovnom životu i ispravnom odnosu prema vjeri u našem narodu, nezaobilazan je primjer koji je dao blaženopočivši patrijarh Pavle.
Njegove pouke o uzdržavanju nisu bile samo puka pravila o ishrani, već duboka filozofija života koja nas uči da post nije cilj sam po sebi, već sredstvo za smirenje i približavanje Bogu.
Patrijarh je često naglašavao da je “mehanički” pristup postu, gdje se gleda samo u tanjir, a ne u srce, nedovoljan za istinsko spasenje.
Posebno mjesto u crkvenom kalendaru zauzima Veliki ili Vaskršnji post, koji važi za najduži i najstroži post u godini – traje sedam nedjelja, do Vaskrsa. Iako su pravila ishrane stroga – pretežno na vodi – patrijarh Pavle je upozoravao da tjelesno uzdržavanje nema nikakvu vrijednost ako nije praćeno duhovnim preobražajem i djelima milosrđa. Tjelesni post je uzdržavanje od mrsne hrane, ali postoji i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mjestu posadi ono što je dobro – govorio je patrijarh Pavle.
Patrijarh Pavle je post definisao kao dvostruku disciplinu – tjelesnu i duhovnu. Često se misli da je suština posta u promjeni jelovnika, ali to je samo polovina istine. Kako je govorio patrijarh Pavle, od tjelesnog posta bez duhovnog slaba je korist.
Patrijarh je podsjećao na riječi Gospodnje da kada postimo ne budemo sumorni kao licemeri, već da to činimo radosno i u tajnosti. Pravi smisao posta je očišćenje tijela kako bi se duša uzdigla, a ne puko gladovanje. Gospodu nije potreban naš post i gladovanje, već nama samima kako bi naša srca omekšala, skrušila se i smirila pred Bogom – poručuje se u učenjima koja je patrijarh podržavao.
Patrijarh Pavle je sa posebnom pažnjom isticao tri velika iskušenja kojima vjernici često podležu, a koja mogu potpuno da obesmisle trud posta. To su gordost, prejedanje i nepoštovanje posta, prenosi Blic žena.
1. Gordost
Ovo je možda najopasnija zamka. Patrijarh je upozoravao na one koji sebe vide kao bolje od drugih samo zato što poste. Takav stav vodi u osudu bližnjih, što je teži grijeh od samog uzimanja mrsne hrane. Stvarni post privodi čovjeka smirenju – govorio je patrijarh Pavle, dodajući da onaj ko posti ne smije da se uznosi, već da se moli za smirenje i dar rasuđivanja.
2. Prejedanje i “posno slastoljublje”
Česta pojava je da vjernici zamijene meso ogromnim količinama posne hrane, pretvarajući post u gozbu. Patrijarh Pavle je prejedanje nazivao smrtnim grijehom i oblikom slastoljublja. Ljubav prema stomaku znači nečuvanje vjernosti Bogu – opominjao je patrijarh, savjetujući da obroci budu jednostavni i umjereni, a ne povod za uživanje u specijalitetima.
3. Nepoštovanje posta
Ovdje se misli na samovoljno odustajanje od posta ili, što je čest slučaj, pripremanje posnih slava sa mrsnom hranom. Patrijarh je bio jasan: takvim postupcima se, umjesto časti svetitelju, navlači Božji gnjev. Postoje dani kada se post može ublažiti, ali to se čini isključivo uz blagoslov duhovnika, a ne po sopstvenom nahođenju

Nauka i tehnologija
1 h
0
Svijet
1 h
0
Srbija
1 h
0
Srbija
2 h
0Najnovije
Najčitanije
Trenutno na programu