Krećete na put? Ovo su zamke zbog kojih srpske turiste vraćaju sa granice

Ako povratak sa granice sa spakovanim koferima nije odmor kakav smo zamislili, a nije sigurno, neophodno je da izbjegnemo najčešće zablude za koje prosto mislimo da se podrazumijevaju. Jedna od njih jeste da pasoš "važi ako mu nije istekao rok".

Iskusnim putnicima možda ne bi mogla da se desi omaška poput ove, ali oni koji tek planiraju da se turistički otisnu na inostrano tlo mogu upasti u pomenutu zamku pretpostavke, ne znajući da većina stranih država zahtijeva takozvanu "rezervu" izraženu u mjesecima nakon planiranog povratka kući.

Kako se odmor iz snova ne bi pretvorio u administrativni košmar, donosimo vam detaljan vodič kroz pravila koja važe za destinacije na koje naši građani najčešće putuju.

Zauzeti mislima o tome kolike zalihe hrane i vode su potrebne da pokriju potencijalno višesatno čekanje na granicama nakon uvođenja EES sistema, može nam se desiti da ne provjerimo ono najosnovnije i prije same rezervacije putovanja - koliko nam pasoš važi.

Ako ove godine planiramo da se sunčamo u Grčkoj, Španiji, Italiji ili pak idemo u posjetu rođacima u Njemačku, Hrvatsku ili Mađarsku, na snazi su stroga pravila Evropske unije i Šengen zone - pasoš mora da važi najmanje 3 mjeseca nakon planiranog datuma povratka u Srbiju.

Dakle, ako na ljetovanje u kasnom avgustu krećemo sa pasošem koji ističe u oktobru, bićemo vraćeni sa granice.

Ako sa ljetovanja u Grčkoj planiramo da se vratimo 1. avgusta, pasoš mora da nam važi najmanje do 1. novembra iste godine.

Za one koji više vole turski i afrički pijesak, pravila postaju znatno restriktivnija, iako nam može biti i više nego primamljivo što pravila EES-a ovdje ne važe. Rokovi važenja pasoša se pomjeraju na 5 do 6 mjeseci od povratka u Srbiju.

Republika Srpska

"Pobjeda za Srpsku - najvažniji politički zadatak"

Turska: Zakon ove zemlje nalaže da pasoš mora da važi najmanje 150 dana (oko 5 mjeseci) od dana ulaska u zemlju.

Egipat i Tunis: Ovdje su propisi još oštriji. Naš pasoš mora biti validan minimum 6 mjeseci od dana povratka sa putovanja.

Važno je napomenuti da u ovim slučajevima rigoroznu kontrolu vrše same avio-kompanije još na aerodromu u Beogradu ili Nišu. Ako nemamo dovoljno mjeseci "u rezervi", avio-prevoznik nas uopšte neće pustiti u avion, jer bi u suprotnom morao o svom trošku da nas vrati nazad, uz plaćanje ogromnih kazni.

U komšiluk možemo komfornije, ali oprez!

Znatno opuštenija situacija je ako se odlučimo za region.

Državljani Srbije u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Sjevernu Makedoniju i Albaniju mogu da uđu i borave samo sa važećom biometrijskom ličnom kartom.

Ona, naravno, mora biti ispravna, neoštećena i u roku trajanja tokom cijelog boravka. Ukoliko u ove zemlje ipak krenemo sa pasošem, on mora da važi tokom boravka, mada se uvijek savjetuje da ima bar tri mjeseca važnosti, naročito ako smo u tranzitu.

Šta srpski turisti najčešće zaborave

Pored samog roka važenja pasoša, izdvajaju se tri ključne stvari na kojima srpski turisti redovno "padaju":

Zamka zvana "dječji pasoš": Roditelji često zaboravljaju da se dječji pasoši izdaju na znatno kraći rok nego za odrasle. Zbog toga se dječje putne isprave mnogo brže nađu ispod onog kritičnog limita od tri ili šest mjeseci. Prije nego što uplatimo prvu ratu za porodični aranžman, neka prva stavka bude provjera dječjih pasoša.

Pečati i "potrošene" stranice: Možda naš pasoš važi još pet godina, ali treba provjeriti koliko slobodnih strana ima? Mnoge zemlje zahtijevaju da u pasošu imamo najmanje dvije potpuno prazne, uzastopne stranice kako bi imali gdje da utisnu pečate ili vize. Ako to ne ispunimo, rizikujemo da nas službenik kome je loš dan možda ne pusti u zemlju.

Saglasnost za maloljetnu djecu: Ukoliko dijete putuje sa jednim roditeljem, bakom, djedom, prijateljima ili u okviru sportske/školske grupe, obavezno je imati pismenu saglasnost roditelja (ili drugog roditelja koji ne putuje), ovjerenu kod javnog bilježnika (notara). Granična policija ovo striktno provjerava, pa ne treba rizikovati, prenosi Kurir.