NATO bombardovanje SRJ ugrozilo svjetski poredak, posljedice vidimo danas

Austrijski novinar Ditar Rajniš, koji je vodio program, istakao je da je jasno da je NATO bombardovanjem SRJ pogazio međunarodno pravo i Povelju UN, kao i da je sve što se danas događa u svijetu posljedica toga.

Skup, u organizaciji Srpsko-austrijskog pokreta solidarnosti, osnovanog tokom 78-dnevnih protesta u Beču tokom bombardovanja SRJ, bio je posvećen prije svega civilnim žrtvama, te je počeo prikazivanjem kratkometražnog filma "Varvarinski most".

"Ratom protiv SRJ su NATO i zemlje EU ne samo nanijele ogromnu štetu po međunarodno pravo i Povelju UN, već je taj rat trajno ugrozio svjetski poredak. Hiljade civila je ubijeno ili povrijeđeno, a napadnuta su i infrastruktura i privreda. Odgovorni za ovaj napad do današnjeg dana nisu odgovarali. Od 1999, svake godine se sjećamo žrtava i zahtijevamo povratak neutralnosti u Austriji, kao i pravedni i mirni svetski poredak”, poručili su organizatori.

Tokom NATO agresije na SRJ, Srbi u Beču su protestovali 78 dana, a Srpsko-austrijski pokret solidarnosti se trudi da na svaku godišnjicu početka bombardovanja ukaže da je to bio zločin, kako se ne bi ponovilo.

Preživjela bombardovanje mosta u Varvarinu Marijana Jovanović svjedočila je o ovom stravičnom događaju, u kojem je izgubila prijatelje.

Ispričala je da je imala svega 15 godina kada je Varvarin bombardovan, i da je imala sreću da je preživjela napad.

"Mi smo preživjele, ali je to preživljeno duboko urezano u nama i svake godine se toga sjećamo. Boli, donosi besane noći, pune trauma. To su dani kada se borim sama sa sobom da budem majka kakva treba da budem, a koju trebaju moja djeca. Ali, sjećanje na tri djevojčice koje su držeći se za ruke prelazile most, vraćaju se stalno”, kaže Marijana.

Dodaje da se sa ranama na telu bori, ali da one na duši i dalje krvare.

"Pitanje zašto svake noći me muči i traži odgovor", iskrena je ona.

Rekla je da se o tragediji u Varvarinu čulo, ali borba pred sudovima i dalje traje, već četvrt vijeka.

"Nadali smo se da će pravo pobijediti, ali nije. Politika je pobijedila. Isti ti koji su odlučili da nas bombarduju, odlučili su da mi žrtve ne možemo tužiti države za obeštećenje. Ali, države vode ratove, a civili ginu. Znači li to, a vidimo da je sve više ratove, da se može iz raznih razloga ubijati, a da oni koji izazivaju ratove neće odgovarati”, zapitala je Jovanović.

Zamolila je u ime svih žrtava da šire istinu o zločinima i da se bore za pravdu i pravo malih naroda, da bi "samoprozvani veliki borci za mir konačno bili priveden pravdi".

"Time se borite za budućnost svih budućih pokoljenja da se nikada više ne tako nešto dogodi", poručila je ona.

Skupu se obratila i Gordana Milanović-Kovačević, koja živi u Berlinu, a koja je pomogla podnošenje tužbe protiv Njemačke za ovaj zločin.

Ona je prenijela sadržaj tužbe za zločin u Varvarinu, ističući da je most bio srušen u prvom napadu i da je drugi napad bio namjeran zločin.

Istakla je da je tužba prošla četiri instance u Njemačkoj i da je presuđeno da ne mogu pojedinci tužiti državu i da se nije radilo o zabranjenoj agresiji, već o humanitarnoj intervenciji, pošto je pretio genocid nad Albancima, te je zaustavljanje toga bilo dozvoljeno.

Takođe, dodala je da je sud ocijenio da su mostovi značajni infrastrukturni elementi, te tako dozvoljeni ciljevi, pa je i most u Varvarinu bio legitimna meta.

Srbija

Obilježavanje Dana sjećanja u Vranju, prisustvuju Vučić i Dodik

Koliko je agresija NATO na SRJ promenila svijet, i uvela pravo jačeg zamijenivši njime međunarodno pravo, govorio je David Štokinger, austrijski mirovni aktivista.

Istakao je da je SRJ bila "prva žrtva traženja nove uloge NATO-a" i pozicioniranja kao svjetskog policajca, poslije pada gvozdene zavese.

"Nakon što je srpska, jugoslovenska delegacija odbacila diktat iz Rambujea počelo je bombardovanje", podsjetio je Štokinger, dodajući da je za njega Rambuje bio istovjetan kao ultimatum Austro-ugarske pred Prvi svjetski rat.

On je naglasio da je napadom na suverenu državu NATO prekršio međunarodno pravo, i čak koristio zabranjeno oružje.

"NATO, podržan od EU, tim djelovanjem i otcepljenjem Kosova nanio je ogromnu štetu međunarodnom pravu i otvorio eru svetskog nereda, u kojem teritorijalni integritet i suverenitet više ne igraju nikakvu ulogu. To je bio presedan”, podvukao je Štokinger.

Banja Luka

Oglasile se sirene za uzbunu u Banjaluci

Rekao je da je taj događaj doveo do širenja NATO-a na istok, pa tako i do otvaranja baze na Kosovu.

"Sve dok se zemlje koje su učestvovale u ovoj akciji ne pokažu javno i plate Srbiji obeštećenje od 100 milijardi evra i pobrinu se za normalan život Srba na Kosovu, licemerna su njihova pominjanja međunarodnog prava", podvukao je Štokinger.

Tokom večeri predstavljena je i knjiga Zorana Avramovića "Srbi u NATO demokratiji", koja je izdata na srpskom i njemačkom jeziku.

Prof. Srđan Mijalković predstavio je ovo djelo, navodeći da su u knjizi sabrani članci koje je autor objavljivao tokom bombardovanja SRJ.

"Knjiga se, u stvari, bavi bombardovanjem, geopolitikom. Dokumentarna je na neki način, jer je nastala u to vrijeme, ali se bavi tematikom koja je i sada aktuelna, jer ono što se tada dešavalo, danas se dešava u drugim zemljama na drugi način", kazao je Mijalković.

U programu je učestvovao i trio flautiskinja "Florel".

Skupu je prisustvovao i poslanik Slobodarske partije Austrije (FPO) u bečkom parlamentu Ilija Tufegdžić, koji je osudio NATO agresiju na SRJ i istakao da mora postojati pravda za taj zločin.

On je istakao da žrtve moraju imati pravo na obeštećenje, jer se radilo o jasnom kršenju međunarodnog prava, koje je donelo teške posljedice po današnji svijet, prenose Vesti.

Tufegdžić je ocijenio da neutralna Austrija treba da osudi ovo kršenje međunarodnog prava koje je donijelo pravo sile u svijetu i založi se za žrtve.

Inače, skup ima i humanitarni karakter, pošto su prikupljana sredstva za pomoć Srbima u Goraždevcu na Kosovu.

Štokinger je rekao da će sredstva biti korišćena za pomoć srednjoj školu u Goraždevcu, odnosno Kulturno-umjetničkom društvu u okviru škole, kako bi nastavili da njeguju tradiciju.

Društvo

Obilježeno sjećanje na žrtve NATO bombardovanja

Ta škola, napomenuo je on, funkcioniše u okviru srpskog sistema, te dodao da Priština pokušava da ugasi sve srpske institucije, pa tako i škole.

Sredstva su prikupljana dobrovoljnim prilozima i kroz prodaju knjiga.