Od hercegovačkog krša stvorili imanje: Smilje gubi isplativost, budućnost je u maslinama

Na brdašcima Žeberić i Milanovača, zapadno od Gabele, tijekom proteklih desetak godina kameniti teren pretvoren je u veliko poljoprivredno imanje kompanije AgroHerc Organik Agrikulture.

Nakon lomljenja i usitnjavanja krša prvo je posađeno smilje, a potom su podignuti nasadi maslina, divljeg šipka, lavande i smokava. Ukupno je u obradive površine pretvoreno oko 140 hektara dotad neobrađenoga hercegovačkog krša.

Glavni agronom tvrtke Žarko Šimović naveo je da je smilje bila prva kultura posađena na tom području, a sadnja je počela 2018. godine.

Srbija

Proglašena vanredna situacija u tri grada

Na temelju iskustva mogu reći da je smilje do pete ili šeste godine dosta isplativo žeti. Ranije smo dobivali znatno veću količinu mase nego prošle i ove godine, kada su urod i masa dosta pali, kazao je Šimović.

Zbog toga se razmatra obnova nasada smilja ili sadnja druge kulture, ponajprije maslina. Šimović ističe da smilje može opstati i deset godina, ali je pitanje koliko je takva proizvodnja tada gospodarski opravdana.

Suša smanjuje prinos, ali smilje ostaje otporno

Pri žetvi se uklanja samo zeleni dio biljke jer drvenasti dijelovi nisu pogodni za destilaciju ulja. Prenisko rezanje može dodatno oslabiti biljku, osobito u razdobljima visokih temperatura i dugotrajne suše.

Nakon rezidbe biljka prolazi fiziološki stres, a zbog velike suše može doći i do njezina izumiranja. Zato nastojimo požeti zeleni dio, dok drvenasti ne diramo, objasnio je.

Iako imanje raspolaže sustavom navodnjavanja, proizvodnju posljednjih godina otežavaju duga sušna razdoblja. Posljednja obilnija kiša, prema njegovim riječima, pala je u maju.

Uprkos tome, smilje se pokazalo kao otporna kultura, a uz odgovarajuću prihranu i navodnjavanje moguće je ostvariti zadovoljavajuće rezultate.

Ulje se prodaje, ali cijena više nije kao nekada

Šimović navodi da problema s plasmanom ulja od smilja nema. Dio proizvodnje koristi se za vlastite kreme i kozmetičke proizvode, dok se preostale količine prodaju.

Prema njegovoj procjeni, cijena kilograma ulja od smilja kreće se između 500 i 1.000 evra.

Naši su ljudi mislili da će cijena biti mnogo viša. Znamo priču o smilju i što se dogodilo, cijena je dosta pala. Cijenu određuje tržište, a ne naše želje i snovi, rekao je.

Maslinarstvo kao budućnost Hercegovine

Nakon pada cijena smilja sve veća pozornost posvećuje se maslinarstvu, za koje Šimović smatra da ima znatno veći razvojni potencijal.

Svijet

Nude plate preko 7.000 evra, a fali im hiljade radnika

Potražnja za maslinovim uljem, posebice hercegovačkim, posljednjih je godina porasla. Šimović ističe da je potrošnja maslinova ulja u Bosni i Hercegovini još uvijek mala u poređenju sa susjednim i mediteranskim državama.

Prema podacima koje je naveo, potrošači u BiH godišnje troše između 0,25 i 0,50 litara maslinova ulja po stanovniku, u Hrvatskoj oko 1,5 litara, dok u Grčkoj potrošnja doseže i 15 litara.

Mislim da je budućnost Hercegovine maslinarstvo. Potrebno je osvijestiti potrošače jer se sve što proizvedemo može plasirati na domaćem tržištu, ocijenio je Šimović.

Veliko imanje privlači i pozornost stručne javnosti. Tokom obilaska nasada posjetila su ga i dva studenta agronomije iz francuskoga Montpeliera, koji su se o proizvodnji informisali za potrebe svojih radova.