Do ovog datuma izbjegavajte teške poslove: Ovo su prema narodnom vjerovanju ''ljuti sveci''

29.07.2026 17:45

Komentari:

0
Црква крст православље вјера
Foto: ATV BL

Kada krajem jula nebo iznenada potamni, sijevnu munje i zagrmi, stariji ljudi često će izgovoriti istu rečenicu: "Počeli su ljuti sveci."

Ovaj izraz vijekovima se prenosi s koljena na koljeno i vezuje se za tri velika praznika – Ognjenu Mariju (30. jul), Svetog proroka Iliju (2. avgust) i Blagu Mariju (4. avgust).

Катарина Грујић

Katarinu Grujić ugrizao piton težak 40 kilograma

Mnogi vjeruju da upravo između ova tri velika crkvena praznika – Ognjene Marije, Svetog proroka Ilije i Blage Marije – priroda pokazuje svoju najveću snagu. Zato su naši preci u tom periodu bili posebno oprezni: odlagali su radove u polju, izbjegavali svađe i molili se da njihovu kuću zaobiđu grom, grad i požar. Ipak, ono što mnogi ne znaju jeste da Srpska pravoslavna crkva ne uči da su ovo "ljuti" ili strogi svetitelji koji kažnjavaju ljude. Izraz "ljuti sveci" pripada isključivo narodnom vjerovanju i predanju, nastalom u vrijeme kada je život zavisio od svake kapi kiše i svakog sunčanog dana.

Zašto baš "ljuti" sveci?

Naziv nije nastao zato što su svetitelji zaista "ljuti", već zato što njihovi praznici padaju u period godine kada su najčešće jake ljetne oluje, grmljavina, udari groma, grad i požari izazvani visokim temperaturama.

Za seljaka koji je cijele godine obrađivao zemlju, jedno nevrijeme moglo je da uništi sav rod. Zato su ovi dani poštovani više od mnogih drugih praznika, a ljudi su vjerovali da ih treba provesti u miru, molitvi i bez teških poslova kako ne bi navukli nesreću na sebe i svoje domaćinstvo.

Мапа Босне и Херцеговине

Cijela BiH pod upozorenjem: Poseban oprez potreban na Ilindan

Ognjena Marija – praznik koji se dočekivao sa najvećim strahopoštovanjem

Ognjena Marija, odnosno Sveta velikomučenica Marina, praznuje se 30. jula i smatra se prvim od takozvanih "ognjenih dana". Njeno ime narod je povezao sa vatrom i ognjem, pa su nastala vjerovanja da na praznik ne treba raditi u polju, kositi, žeti, paliti vatru bez potrebe niti započinjati velike poslove.

U mnogim krajevima Srbije vjerovalo se da se tog dana posebno treba moliti za zaštitu kuće, usjeva i stoke od požara i udara groma. Takođe, u mnogim porodicama zadržao se običaj da se na Ognjenu Mariju u ruke ne uzimaju nož, viljuška i makaze, prema narodnom vjerovanju da ova svetiteljka može da "pošalje zmije" svakome ko na njen praznik u ruke uzme neko sječivo.

Sveti Ilija – prorok koga je narod povezao sa gromovima

Samo tri dana kasnije, 2. avgusta, vjernici obilježavaju praznik Svetog Ilije. U Bibliji je on jedan od najvećih proroka Starog zaveta, poznat po svojoj nepokolebljivoj vjeri. Međutim, u narodnoj tradiciji zauzima posebno mjesto kao gospodar gromova i munja. Vjerovalo se da juri nebom u vatrenim kočijama i da se tutnjava njegovih kola čuje svaki put kada zagrmi.

илу-новац-16062026

Nude plate preko 7.000 evra, a fali im hiljade radnika

Zbog toga se na njegov praznik nije odlazilo na njive niti su ljudi obavljali teške poslove na otvorenom.

Blaga Marija zatvara "ognjene dane"

Posljednja u ovom nizu je Blaga Marija, koja se obilježava 4. avgusta. U narodu se vjeruje da njen praznik označava kraj perioda poznatog kao "ognjeni" ili "ljuti dani".

Za razliku od Ognjene Marije, uz koju se vezuju vatra i nepogode, Blaga Marija u narodnom predanju simbolizuje smirenje, blagost i zaštitu doma. U mnogim krajevima vjerovalo se da tek poslije njenog praznika prolazi najveća opasnost od ljetnih oluja. Zato se često govorilo: "Od Ognjene do Blage Marije priroda pokazuje svoju silu."

Šta kaže Crkva?

Srpska pravoslavna crkva naglašava da svetitelji nisu oni koji šalju kazne, nevremena ili požare. Oni predstavljaju primjer hrišćanskog života i molitvene zastupnike pred Bogom.

илу-посао-12072026

Fali čak 25.000 radnika, a plata ide i do 90.000 evra: Ovo zanimanje svi sad jure

Vjerovanja o "ljutim svecima" deo su bogate narodne tradicije koja se vijekovima razvijala uporedo sa crkvenim kalendarom. Nastala su u vrijeme kada ljudi nisu mogli da objasne prirodne pojave, pa su najopasniji dio ljeta povezivali sa praznicima koji se tada obilježavaju.

(ŽenaBlic)

Podijeli: