
Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Sve veći broj djece porijeklom iz Bosne i Hercegovine ima dvojno državljanstvo, najčešće bosanskohercegovačko i državljanstvo neke od država Evropske unije.
Međutim, mnogi roditelji nisu sigurni može li dijete koje posjeduje samo jedan pasoš bez problema prelaziti državnu granicu.
Posebno su česte situacije u kojima dijete ima državljanstvo BiH i Hrvatske, ali mu je izdat samo bosanskohercegovački pasoš ili, obrnuto, posjeduje hrvatski pasoš, ali nema pasoš Bosne i Hercegovine.
Prema evropskim pravilima, državljanstvo i putna isprava nisu isto. Dijete koje ima državljanstvo države članice Evropske unije uživa prava koja proizilaze iz tog državljanstva, bez obzira na to ima li istovremeno državljanstvo Bosne i Hercegovine.
Međutim, prilikom prelaska granice potrebno je dokazati identitet i državljanstvo odgovarajućim dokumentom.
Na primjer, dijete koje ima državljanstvo Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali posjeduje samo važeći hrvatski pasoš, može s tim dokumentom putovati između Hrvatske i BiH, uz ispunjavanje ostalih propisanih uslova.
Hrvatski državljani imaju i dodatnu mogućnost. Prema službenim informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, hrvatski državljani, uključujući maloljetnu djecu, mogu prelaziti granicu s Bosnom i Hercegovinom i na osnovu važeće hrvatske lične karte.

Svijet
U masovnoj pucnjavi najmanje devet poginulih: Među njima i djeca
To znači da hrvatski pasoš nije jedina putna isprava koja djetetu s hrvatskim državljanstvom omogućava putovanje između dvije države.
Situacija je osjetljivija kada dijete ima hrvatsko državljanstvo, ali posjeduje samo pasoš Bosne i Hercegovine.
Iako je dijete u pravnom smislu državljanin Evropske unije, bosanskohercegovački pasoš sam po sebi ne dokazuje njegovo hrvatsko državljanstvo.
Ako roditelji na granici predoče samo pasoš BiH, bez dodatne dokumentacije kojom mogu dokazati hrvatsko državljanstvo djeteta, mogu nastati poteškoće prilikom utvrđivanja njegovog statusa.
U takvim slučajevima hrvatska granična policija može sprovoditi dodatne provjere identiteta i državljanstva.
Prema članu 5. Direktive Evropske unije 2004/38/EZ, državljaninu EU koji nema potrebnu putnu ispravu mora se, prije eventualnog odbijanja ulaska, pružiti razumna mogućnost da pribavi potrebne dokumente ili na drugi način dokaže da ima pravo slobodnog kretanja.
Međutim, to ne znači da rodni list ili uvjerenje o državljanstvu automatski zamjenjuju pasoš ili ličnu kartu za redovno međunarodno putovanje.
Posebno je značajno pitanje evropskog EES sistema, koji od 10. aprila 2026. godine elektronski evidentira ulaske i izlaske državljana trećih zemalja koji putuju na kratkotrajni boravak.
EES se ne primjenjuje na državljane Evropske unije, bez obzira na to imaju li istovremeno državljanstvo neke treće zemlje.
Prema tome, dijete koje ima hrvatsko državljanstvo ne podliježe EES registraciji ako je njegov status državljanina EU pravilno utvrđen.
Ipak, ako dijete putuje samo s bosanskohercegovačkim pasošem, a na granici nije moguće odmah utvrditi da ima i hrvatsko državljanstvo, može doći do dodatnih provjera.
Roditelji zato trebaju imati na umu da posjedovanje drugog državljanstva ne znači da će granični sistem automatski prepoznati sva državljanstva koja dijete ima.
Dodatna pažnja potrebna je kada dijete putuje s jednim roditeljem, bakom, djedom ili drugom odraslom osobom.
Prema pravilima Evropske unije, ne postoji jedinstvena obaveza roditeljske saglasnosti koja se na jednak način primjenjuje u svim državama članicama. Svaka država ima sopstvena pravila, a granični službenici mogu provjeravati okolnosti putovanja maloljetnika radi njihove zaštite.

Društvo
Ovu grešku svi prave na Zadušnice: Evo šta jedino morate odnijeti na grobove
Hrvatsko Ministarstvo unutrašnjih poslova navodi da za putovanje djece mlađe od 14 godina u pratnji osoba koje nemaju roditeljsko staranje više nije propisana opšta obaveza ovjerene roditeljske saglasnosti prema hrvatskim pravilima. Ipak, službenici sprovode dodatne provjere kada postoje ozbiljni razlozi za sumnju da dijete putuje protiv volje osobe koja ostvaruje roditeljsko staranje.
S druge strane, Zakon o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine iz 2025. godine u članu 45. propisuje da maloljetno lice mlađe od 14 godina, kada putuje u pratnji lica koje mu nije roditelj ili zakonski zastupnik, mora imati ovjerenu saglasnost oba roditelja ako zajednički ostvaruju roditeljsko pravo, odnosno zakonskog zastupnika.
Upravo zbog razlika između propisa BiH i Hrvatske roditelji ne bi trebali pretpostavljati da dokument koji nije obavezan prema pravilima jedne države neće biti potreban prilikom granične kontrole druge države.
Posebno je važno obratiti pažnju na slučajeve kada dijete i roditelj imaju različita prezimena. U takvim okolnostima rodni list može biti koristan za dokazivanje roditeljske veze.
Ako dijete ima državljanstvo BiH i neke druge države Evropske unije, na primjer Njemačke ili Austrije, potrebno je provjeriti koja putna isprava potvrđuje njegovo evropsko državljanstvo i koje dokumente prihvata država u koju putuje.
Roditelji koji planiraju putovanje preko graničnog prelaza Maljevac trebaju voditi računa o tome da dijete ima sopstveni važeći putni dokument, da se njegovi lični podaci podudaraju s ostalom dokumentacijom i da mogu dokazati državljanstvo na koje se pozivaju.
Posebno je važno da se prije polaska provjeri dokumentacija ako dijete ima hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo, ali mu još nije izdat hrvatski pasoš ili lična karta, prenosi GPMaljevac.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Svijet
1 h
0
Društvo
1 h
0
Fudbal
1 h
0
Hronika
1 h
0Najnovije
Najčitanije
17
10
17
05
16
59
16
47
16
45
Trenutno na programu