Treba li maloljetnicima omogućiti da glasaju na izborima?

Branko Petrić, bivši član CIK-a BiH podržava tu ideju. Razloga je više.

"Imajući u vidu da su neka druga prava maloljetnicima priznata, poput prava na rad, moguće je sa 16 godina zaključiti brak, poslije 16 godina su krivično odgovorni. Prema tome, aktivno biračko pravo bi trebalo omogućiti mlađim ljudima, pogotovo što izborni ciklus traje četiri godine. Mislim da cijeli taj proces u Evropi ide ka tome da se maloljetnicima omogući aktivno biračko pravo", kaže Petrić.

Da bi se maloljetnicima omogućilo da učestvuju u izbornom procesu, potrebno je promijeniti odredbe Zakona BiH, što nije komplikovana procedura. Činjenica je da mladi brže sazrijevaju, pa bi i starosnu granicu kada je u pitanju pravo glasa na izborima trebalo pomjeriti, stav je pojedinih analitičara.

"Po mom mišljenju, osobama koje imaju 16 godina može se izdati lična karta i može im se omogućiti glasačko pravo ukoliko su zaposleni i plaćaju porez. Jedino na taj način mogu da se kvalifikuju kao zrele osobe, koje su u stanju i da rasuđuju politički", kaže Danijel Simić, politički analitičar.

Trebalo bi, ipak, poraditi na tome da se mladi od 18 do 30 godina aktivnije uključe u izborni proces.

„Mislim da trebamo smanjiti našu političku apstinenciju kod ljudi između 18, 25 i 30 godina, koji ne učestvuju u izbornim procesu i mislim da je to rješenje za nas", kaže Aleksa Dabić, student Fakulteta političkih nauka u Banjaluci i najbolji mladi lider u svijetu.

Djecu i mlade svakako je neophodno zaštiti od svih zloupotreba. Htjeli smo pitati i ombudsmana za djecu kakav je njihov stav po ovom pitanju, ali danas nismo uspjeli dobili njihovu izjavu.