Duško iz Prnjavora rasproda na kućnom pragu sve što proizvede

Tako rasad paprike počinje da proizvodi već od 1. februara, priča ovaj poljoprivrednik, dok paradajz kreće nešto kasnije, jer ima brži rast i kraću vegetaciju. Cilj je da biljke dostignu optimalnu fazu razvoja upravo u vrijeme kada počinje prodaja.

Gradovi i opštine

Dejan Radujković iz Čelinca besplatno daje auto za prevoz bolesnih

"Važno je uskladiti proizvodnju tako da rasad bude spreman za prodaju početkom aprila. Tada biljke dostižu odgovarajuću veličinu i kvalitet", objašnjava sagovornik, koji ima pet plastenika od po stotinu kvadrata.

Ove godine prodaja u maju

Ali, kako kaže, tačan početak prodaje ipak najviše zavisi od vremenskih uslova, ali su početkom aprila biljke već dovoljno razvijene. "Ako dođe do viših temperatura, plastenici se mogu zasjeniti, a po potrebi se dodaje i vlaga u određenim količinama. Važno je održavati optimalne uslove kako bi rasad bio kvalitetan", objašnjava Milić.

Kada je riječ o ovogodišnjoj sezoni, prodaja rasada bi uskoro mogla početi.

"Očekujem da bi prodaja paprike i paradajza mogla krenuti oko 10. maja, ukoliko se vremenski uslovi stabilizuju", kaže ovaj domaćin.

Provjerene sorte i hibridi

Kako priča Duško, ove godine nije bilo potrebe za tretmanima, kada je riječ o zaštiti biljaka, te dodaje da čak ni preventivno nije radio.

"Jedino ću pred prodaju izvršiti zaštitu protiv plamenjače, o čemu ću obavijestiti kupce, kako bi znali da je rasad zaštićen. Takođe, prije prodaje rasad mora proći proces prilagođavanja na spoljne temperature", ističe ovaj proizvođač.

Srbija

Kako izračunati otpremninu pri odlasku u penziju

Najčešće uzgaja provjerene hibride i sorte, koji su traženi na tržištu, poput Big Beef, Matias, volovsko srce i drugih.

"Kupci uglavnom traže već poznate sorte, ali ima i onih koji naručuju specifične, pa njih proizvodim u manjim količinama. Uvijek imam neku novu sortu, recimo paradajz berberana i još neke koje sam uveo u proizvodnju. Kada je riječ o paprici, tu su babure poput blankine, bibiko i drugih. To su hibridi, ali kupcima ih objašnjavam kao babure pod tim nazivima. Uglavnom su to vrlo rodne paprike", pojašnjava, dodavši da je rasad paprike spreman za prodaju.

Trenutno raspolaže značajnim kapacitetima kada je riječ o sadnom materijalu - oko 25.000 sadnica paprike i paradajza, a uz to proizvodi i manje količine lubenice, dinje, krastavca i kornišona, u zavisnosti od potražnje kupaca.

Proizvodnja ranog povrća

U svom plasteniku Duško je već započeo proizvodnju ranog povrća. "Paradajz sam presadio početkom marta i plastenik još uvijek grijem kako bih dobio raniji rod. Na taj način mogu izaći na tržište 15 do 20 dana ranije, što donosi bolju cijenu, iako su troškovi grijanja veći", kaže on.

Republika Srpska

Vlada pokrenula inicijativu: Posao za 500 djece poginulih boraca

Ipak, Milić govori da se ranija proizvodnja isplati, uprkos dodatnim ulaganjima. Potrebno je dosta truda i ulaganja u grijanje, ali raniji paradajz uvijek ima veću vrijednost na tržištu.

"Trenutno je paradajz već u fazi cvjetanja, a izbor sorti zasniva se na ličnom iskustvu i zahtjevima kupaca. Uvijek prvo isprobam kod sebe, kako bih mogao kupcima objasniti kakav je rod, prinos i ukus. Ne mogu preporučiti nešto što nisam lično testirao", navodi.

Prvi plodovi paradajza očekuju se sredinom juna. Ranija proizvodnja donosi i bolju cijenu, jer kako naglašava 15 do 20 dana mnogo znači na tržištu.

Za razliku od paradajza, papriku ne proizvodi kao ranu kulturu. Radi ih kasnije, kao i krastavce. Zbog ograničenog prostora plastenika morao se prilagoditi i većinu kapaciteta usmjeriti na rasad. "Nakon što prodam rasad, u plastenike ću presaditi papriku kapturu, takozvano slonovo uvo. To radim jer kasnije dospijeva i tada ima dobru cijenu, posebno u periodu pripreme zimnice", zaključuje sagovornik.

Od povrtarstva se može živjeti

Govoreći o isplativosti povrtarske proizvodnje, naglašava da se od ovog posla može živjeti, ali uz mnogo rada i iskustva.

Region

Uporno ga pljačkaju: Poljoprivrednik nudi nagradu za informacije o lopovima

"Ovim poslom se bavim već više od deset godina. U početku je bilo teže, ali kako su kupci prepoznali kvalitet, danas uglavnom uspijem prodati sav rasad koji proizvedem. Najčešće to ide unaprijed poznatim kupcima ili po narudžbi", objašnjava Milić, koji sve proda na kućnom pragu, rijetko kada izlazi na pijace.

Dodaje da je ključ uspjeha povjerenje kupaca. "Ako je kupac zadovoljan kvalitetom, on se vraća i naredne godine. Tako se stvara stalna baza kupaca i sigurnija prodaja", zaključuje dodajući da će cijene kasnije opadati kako ponuda bude rasla, prenosi "AgroKlub".