Gorivo u Njemačkoj dostiglo istorijske cijene: "Ovo je pljačka!"

Prema podacima objavljenim 15. septembra, benzin E10 u Berlinu je ujutru koštao oko 2,25 evra, odnosno približno 264 dinara, dok je dizel bio oko 2,37 evra, odnosno oko 278 dinara po litru. U podne su cijene dodatno porasle, piše Dojče vele.

Njemačka je specifična po tome što benzinske stanice, prema pravilima tržišta, smiju da povećaju cijene samo jednom dnevno, u podne. Ipak, ni to nije spriječilo nagle skokove koji su izazvali bijes vozača.

Posebno su pogođeni stanovnici ruralnih područja

Posebno su pogođeni stanovnici ruralnih područja, gdje javni prevoz često nije realna alternativa automobilu. Vozači iz pograničnih krajeva zato sve češće odlaze u susjedne zemlje. Za rezervoar od 60 litara benzina E10, prema poređenju njemačkog Saveznog zavoda za statistiku, u Češkoj i Poljskoj moglo se uštedjeti oko 31 evro, odnosno približno 3.600 dinara, dok je razlika u Luksemburgu iznosila oko 28 evra, a u Austriji oko 25 evra.

Njemačka ima devet susjednih država, a u većini njih gorivo je jeftinije nego na njemačkim pumpama. Samo su Holandija i Danska među zemljama u kojima vozači plaćaju više.

Kancelar najavljuje pomoć, ali nema konkretan plan

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da država mora da reaguje jer su mnogi građani koji svakodnevno koriste automobil dostigli „granicu opterećenja“.

„Smatram da moramo da djelujemo“, rekao je Merc, ali konkretan model pomoći još nije predstavljen. Vlada razmatra različite mogućnosti, od poreskog rasterećenja do direktne finansijske pomoći ugroženim domaćinstvima.

Vlada, međutim, tvrdi da za rast cijena nije direktno odgovorna, već da su glavni uzroci globalna kretanja na tržištu nafte, rat na Bliskom istoku, napadi na energetsku infrastrukturu i poremećaji u pomorskom transportu.

Njemački automobilski klub ADAC upozorava da cijena sirove nafte još nije dostigla neke ranije rekorde, ali da je benzin E10 skuplji nego ikada. To, kako navode, otvara pitanje zbog čega su marže u rafinerijama i veleprodaji toliko visoke.

Spor oko poreza i ograničenja cijena

Unutar njemačke vladajuće koalicije nema saglasnosti o tome kako riješiti problem. Konzervativni CDU i CSU razmatraju smanjenje poreza ili olakšice za ljude koji automobilom putuju na posao, dok socijaldemokratski SPD predlaže gornju granicu cijene goriva i uvođenje poreza na vanrednu dobit energetskih kompanija.

Ideja je da se dio dodatne zarade energetskih firmi, ostvarene tokom krize, preusmjeri u pomoć građanima. Pojedini političari predlažu i privremeno smanjenje poreza na energente, kako bi se cijena direktno snizila na benzinskim stanicama.

Njemačka vlada je ranije, od maja do kraja juna, već privremeno smanjivala energetski porez na benzin i dizel. Ta mjera je, sa uračunatim PDV-om, trebalo da pojeftini gorivo za oko 17 centi po litru, ali vlast sada poručuje da za novo takvo rasterećenje nema dovoljno novca u budžetu.

Dok se vlada spori oko rješenja, visoke cijene goriva postaju i ozbiljan politički problem. Opoziciona Alternativa za Njemačku traži ukidanje CO₂ naknade, smanjenje poreza na energente i spuštanje PDV-a na benzin i dizel sa 19 na sedam odsto.

U Berlinu se zato sve glasnije govori o mogućnosti uvođenja modela sličnog onom u Luksemburgu, gdje bi država ograničila maksimalnu cijenu goriva i dio troška pokrila oporezivanjem vanredne dobiti energetskih kompanija.

Za sada, međutim, nema konačnog dogovora. Vozači plaćaju sve skuplje gorivo, vlada najavljuje mjere, a pitanje ko će na kraju snositi trošak energetske krize postaje jedno od najvažnijih ekonomskih pitanja u Njemačkoj.