Kako Poljska ima više zlata nego Evropska centralna banka

Predsjednik NBP-a Adam Glapinski već godinama naglašava da zlato ima posebno mjesto u strukturi deviznih rezervi zemlje.

Riječ je o imovini bez kreditnog rizika, nezavisnoj od monetarnih politika drugih država i otpornijoj na finansijske šokove. Visok nivo zlatnih rezervi, poručuju iz NBP-a, doprinosi i makroekonomskoj stabilnosti Poljske.

Ambiciozan cilj: 700 tona zlata

Ambicije centralne banke idu i dalje. Krajnji cilj je 700 tona zlata, dok bi ukupna vrijednost zlatnih rezervi trebalo da dostigne oko 400 milijardi zlota (oko 94 milijarde evra).

Još 2024. godine zlato je činilo 16,86% deviznih rezervi Poljske, da bi krajem decembra 2025. taj udio skočio na 28,22% – jedan od najbržih pomaka u strukturi rezervi među centralnim bankama svijeta.

Najveće kupovine realizovane su u posljednjim mjesecima 2025. godine, u periodu pojačane tržišne volatilnosti i rastućih geopolitičkih tenzija.

Globalni trend gomilanja zlata

Prema analizama World Gold Councila, 2025. godina je potvrdila snažan globalni trend povećanja zlatnih rezervi kod centralnih banaka. Gotovo sve zemlje – uz rijetke izuzetke – tretiraju zlato kao stratešku zaštitu od valutnih i finansijskih kriza.

Istraživanja pokazuju da 95% centralnih banaka očekuje dalji rast globalnih zlatnih rezervi u narednih 12 mjeseci.

Razloge takve politike objašnjavaju i stručnjaci iz Kovnice novca Poljske, ističući da je ključna prednost zlata njegova nezavisnost od monetarne politike i odsustvo kreditnog rizika, ali i mogućnost diverzifikacije rezervi i smanjenja izloženosti dolaru i drugim valutama.

Pojedini analitičari ukazuju i da neke zemlje – poput Kine ili Rusije – ne objavljuju pun obim svojih kupovina, što se u dijelu tržišta tumači kao priprema za alternativni finansijski poredak u kojem bi zlato imalo znatno veću ulogu.

Više zlata nego ECB

Posebnu pažnju izazvala je činjenica da Poljska sada posjeduje više zlata nego Evropska centralna banka (ECB). Evropska centralna banka upravlja monetarnom politikom Evrozone, ali njene sopstvene zlatne rezerve iznose oko 506,5 tona.

U tom kontekstu, 550 tona u vlasništvu NBP-a dodatno jača poziciju Poljske u evropskoj finansijskoj arhitekturi.

Ipak, kritičari upozoravaju da zlato ne donosi tekući prinos, za razliku od obveznica, te da bi dio sredstava mogao biti uložen u instrumente koji generišu kamatni prihod.

Rekordne cijene i prognoze za 2026.

Kupovine NBP-a poklopile su se sa istorijskim rekordima cijene zlata. Iako se u 2026. očekuje blago usporavanje rasta, prognoze vodećih finansijskih institucija ostaju optimistične:

ING: oko 4.150 dolara po unci

Deutsche Bank: oko 4.450 dolara

Goldman Sachs: do 4.900 dolara

JPMorgan (optimistični scenario): i do 5.300 dolara po unci

Rastuća potražnja centralnih banaka, poručuju analitičari, odraz je ekonomskih napetosti i dinamičnih geopolitičkih promjena. Iako institucionalne kupovine ne utiču direktno na cijenu, one posredno oblikuju očekivanja i ponašanje privatnih investitora.

Zlato kao stub dugoročne sigurnosti

Za Narodnu banku Poljske, zlato predstavlja ključni element dugoročne strategije finansijske bezbjednosti zemlje. Što je veća neizvjesnost na tržištima, to je veći interes za imovinu koja se percipira kao „sigurna luka“.

Dostizanje nivoa od 550 tona predstavlja važnu prekretnicu, ali najave novih kupovina jasno pokazuju da Poljska nije završila ovu fazu. U svijetu rastućih geopolitičkih tenzija i promjenjivog globalnog finansijskog poretka, zlato se ponovo vraća u centar pažnje – a Poljska želi da bude među predvodnicima tog trenda.