Neočekivan obrt na Kubi: Najavljene velike reforme

Reforme će obuhvatiti proširenje aktivnosti dozvoljenih privatnim kompanijama i omogućavanje ulaska „novim akterima“ u turistički sektor ostrva.

Ova objava uslijedila je usred najgore krize u istoriji zemlje i sve većeg ekonomskog i diplomatskog pritiska SAD-a, prenijela je španska RTVE, podsjećajući da su od početka godine, kada je Donald Tramp uveo energetski embargo Kubi, nestašice struje pogodile najveći dio ostrva.

Dijaz-Kanel je u obraćanju kubanskim medijima objasnio da promjene moraju da odgovore na „zahtjeve sadašnjeg vremena“, dok je takođe ukazao na „višedimenzionalnu agresiju kao dio politike vlade SAD prema Kubi, koja ima potpuno intervencionistički karakter“.

On je, međutim, potvrdio da zemlja nije u zastoju i da se inteligentno suočava sa cijelom ovom situacijom.

Najavljeni prioriteti i mjere dio su Ekonomskog i socijalnog programa za 2026. godinu i biće predstavljeni na usvajanje Nacionalnoj skupštini u julu.

Među mjerama koje je najavio Dijaz-Kanel ističe se otvaranje više sektora privrede za nedržavne aktere.

„Aktivnosti zabranjene privatnim kompanijama biće ograničene tako da njihov obim poslovanja bude što širi kako bi se razvio najveći broj aktivnosti, sve sa jasnim pravilima i u okviru zakona“, objasnio je predsjednik.

Takođe je najavio ulazak „novih aktera“ u turistički sektor, koji je bio jedna od pokretačkih snaga zemlje i sada je jedan od sektora najviše pogođenih krizom, nakon obustave poslovanja koju je najavilo nekoliko međunarodnih hotelskih lanaca.

U tom smislu, Dijaz-Kanel je naglasio da fokus treba da bude na „novim pristupima u turizmu kako bi se u potpunosti iskoristila postojeća infrastruktura“.

„Ne možemo se u ovom trenutku oslanjati samo na velike hotelske lance kada su se mnogi od njih povukli iz zemlje zbog pritiska vlade SAD“, poručio je kubanski lider.

On je takođe naznačio da će uvoznici, državne kompanije koje su obavezne da posreduju u cjelokupnoj spoljnoj trgovini, biti eliminisani kako bi ovaj sektor mogao da bude „dinamičniji“, kao i da će se „ukloniti prepreke“ kako bi se podstakle strane direktne investicije.

Još jedan sektor kojim se bavio bila je energetika, koja je posebno pogođena zbog krize sa gorivom u zemlji. U tom smislu, Dijaz-Kanel je izrazio potrebu za podsticanjem obnovljivih izvora energije i sve manjom zavisnošću od proizvodnje električne energije korišćenjem fosilnih goriva.

Dijaz-Kanel je pritom naglasio puni uticaj „kriminalne energetske blokade na Kubu, u koju je u posljednjih pet mjeseci ušao samo jedan tanker sa naftom“.

Dijaz-Kanel je takođe govorio o restrukturiranju državnog i vladinog aparata, pozivajući se na značajno smanjenje ne samo ministarstava, već i broja funkcija, što će omogućiti uštede u budžetskim rashodima, koji će biti dostupni za podršku socijalnim programima ili za podršku reformi plata.

Od početka 2026. godine američka administracija je pooštrila svoju politiku prema Kubi, a pored naftnog embarga tom ostrvu, koje više ne dobija sirovu naftu iz Venecuele nakon što su američke snage uhapsile Nikolasa Madura u januaru, postoji duga lista sankcija nametnutih protiv kubanskih vladinih entiteta i zvaničnika.

Vlada SAD juče je sankcionisala kubansku državnu naftnu kompaniju Unión Cuba-Petróleo (CUPET), koja, prema Trampovoj administraciji, posjeduje imovinu koja je „nezakonito oduzeta od američkih vlasnika“.

To je posljednji entitet koji je dodat na listu onih koje je nedavno sankcionisao Vašington, a na kojoj se nalaze i Miguel Díaz-Canel, kao i rođaci predsjednika, porodica Raúl Castro, Ministarstvo oružanih snaga Kube i druge institucije.

Pored toga, Ministarstvo pravde SAD prošlog mjeseca podiglo je optužnicu protiv Raula Kastra zbog njegove navodne odgovornosti za obaranje dva aviona kubanske organizacije u egzilu 1996. godine, prenosi Tanjug.