Skočila cijena đubriva: Prijeti li haos u sjetvi?

Jedan od ključnih problema predstavlja gotovo potpuno zatvaranje Hormuškog moreuza, strateški važnog pomorskog prolaza kroz koji prolazi značajan dio svjetske trgovine energentima i sirovinama. Ovaj prolaz, pod kontrolom Irana, koristi se kao geopolitički instrument u kontekstu sukoba sa Izraelom i Sjedinjenim Američkim Državama. Značaj ovog regiona ogleda se u činjenici da zemlje Persijskog zaliva imaju presudnu ulogu u globalnom snabdijevanju naftom, gasom i sirovinama za proizvodnju mineralnih đubriva.

Proizvodnja đubriva direktno je povezana sa prirodnim gasom, iz kojeg se dobija amonijak, ključna komponenta za proizvodnju uree, jednog od najzastupljenijih đubriva na svijetu. Gotovo cjelokupna proizvodnja iz ovog regiona prolazi kroz Hormuški moreuz, što ga čini ključnim čvorištem za oko petinu svjetske ponude nafte i tečnog prirodnog gasa, ali i za polovinu globalne pomorske trgovine sumporom.

I dok su cijene nafte i gasa već naglo porasle, sličan trend bilježi se i kod đubriva. Cijena uree iz regiona Bliskog istoka trenutno se kreće oko 800 dolara po metričkoj toni, što je više nego duplo u odnosu na period prije godinu dana, kada je bila ispod 400 dolara. Dodatni pritisak na tržište dolazi i od povećanih troškova osiguranja, budući da su osiguravajuće kuće podigle cijene polisa koje pokrivaju ratne rizike. Uz to, Iran razmatra uvođenje taksi za brodove koji traže bezbjedan prolaz kroz moreuz, što dodatno poskupljuje transport. U takvom okruženju rastu i strahovi od šire ekonomske krize, uključujući i stagflaciju, kombinaciju usporenog ekonomskog rasta i visoke inflacije.

Nauka i tehnologija

NASA lansirala astronaute u istorijskoj misiji na Mjesec

Situaciju dodatno komplikuju potezi Kine, koja pojačava ograničenja izvoza đubriva kako bi zaštitila domaće tržište. Prema dostupnim informacijama, kineske vlasti su zatražile od izvoznika da obustave isporuke određenih vrsta đubriva, uključujući mješavine sa azotom i kalijumom, dok su ograničenja izvoza uree dodatno potvrđena, čime su praktično ugašene nade da će uskoro biti povećane kvote za izvoz.

Ove mjere imaju za cilj stabilizaciju domaćih cijena i obezbjeđivanje dovoljnih količina za proljećnu sjetvu. Iako Srbija nije direktno ugrožena jer najveći dio uvoza dolazi iz Rusije, Kazahstana, Austrije i Mađarske, indirektni efekti već se osjećaju kroz rast cijena energenata, što utiče na sve segmente proizvodnje i transporta, a samim tim i na cijenu đubriva.

Predstavnici Privredne komore Srbije upozoravaju da globalni poremećaji mogu imati dugoročan uticaj kroz rast troškova i inflatorne pritiske, dok stručnjaci ističu da trenutno nema razloga za paniku, ali da bi produbljivanje sukoba moglo dodatno pogoršati situaciju. Na domaćem tržištu već su vidljivi prvi znaci nestabilnosti.

Prema izvještajima Produktne berze u Novom Sadu, ponuda đubriva je smanjena, a cijene podložne svakodnevnim promjenama. U trgovini se bilježi povećana volatilnost, a ponuđači su oprezni i nude manje količine, što dodatno utiče na kretanje cijena.

Društvo

Danas vanredna sjednica UIO o graničnom prelazu Gradiška

Međunarodne organizacije upozoravaju da bi posljedice ove krize mogle biti posebno teške za siromašnije zemlje, jer rast cijena đubriva, energije i transporta direktno utiče na cijenu hrane i troškove života. Međunarodni monetarni fond takođe upozorava da rast cijena hrane može imati ozbiljne društvene i političke posljedice, posebno u zemljama gdje hrana čini veliki dio potrošnje stanovništva.

U ovom trenutku, Srbija nije direktno ugrožena kada je riječ o snabdijevanju đubrivom, ali globalni poremećaji jasno pokazuju koliko je poljoprivreda povezana sa širim ekonomskim i geopolitičkim tokovima. Najveći rizik leži u daljem rastu cijena energenata, koji se preliva na sve segmente proizvodnje. Ukoliko se sukob produbi, pritisci na tržište mogli bi dodatno da porastu, dok bi eventualno smirivanje situacije donijelo stabilizaciju i veću predvidivost u snabdijevanju. Za sada, ključna poruka je jasna: nema nestašica, ali rast cijena ostaje realna prijetnja koju će poljoprivrednici morati pažljivo da prate, piše Blumberg.