Invazija dabrova u okolini Gradiške: Danju i noću padaju stabla

Staništa ove životinje najveća su u Vrbaškoj, Lužanima, Čatrnji, Drageljima, Grbavcima i Turjaku, na rijekama Jablanica, Jurkovica, Vrbaška i Lubina.

Mještani Lužana kažu da su se dabrovi u njivom mjestu pojavili prije desetak godina. Od tada su postali stalni stanovnici ovog kraja.

Danju i noću padaju velike jošike

"U početku bilo nam je čudno, nejasno, zbog čega i danju i noću padaju velike jošike pored rijeke Jablanice. Nismo primjećivali ništa sumnjivo. Tek kada smo vid‌jeli da stabla sijeku tada, za nas nepoznate životinje, zainteresovali smo se, raspitali se. Shvatili smo da su dabrovi naselili i naše mjesto", kazali su mještani Lužana, pišu Nezavisne.

Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta.

Čime se hrani dabar?

Hranu traži uglavnom na udaljenosti do dvadesetak metara od vode. Hrani se korom, lišćem i izdancima drveća, najčešće vrbe, topole, johe, kao i vodenim biljkama.

Može porušiti velika stabla, kao pored rijeke Lubine u Grbavcima, gd‌je obara hrastove prečnika preko pola metra, mada se češće opred‌jeljuje za manja i mekša stabla. Masivne je i zdepaste građe, izuzetan plivač i ronilac.

Pravi arhitekta riječnih krajolika

Pravi je arhitekta riječnih krajolika. Pomoću stabala koje obara u rijeku, gradi brane visoke i do dva metra. Tako oblikuje tokove rijeka i stvara nova staništa.

Nakon što je u prošlosti gotovo nestao sa evropskog kontinenta, dabar je, zahvaljujući zaštiti i ponovnom naseljavanju, opet prisutan u slivu Save.

Najveća staništa dabrova

Najveća staništa su Lonjsko polje u Slavoniji, gd‌je je planski naseljen, te Semešnica kod Donjeg Vakufa i Una u okolini Otoke, u BiH.

Dabrovi su najveći evropski glodari i monogamni biljojedi poznati po gradnji brana, koje su ključne za održavanje vlažnih staništa, pročišćavanje vode i zaštitu od poplava. Grade nastambe u vodi, imaju ljuskav rep za plivanje te se hrane zeljastim i drvenastim biljem.