Jedan klik ga koštao 9.100 evra: Ne nasjedajte na novu internet prevaru

Sve je počelo naizgled bezazleno - objavom oglasa za prodaju harmonike. Na oglas mu se putem mobilne aplikacije javila navodno zainteresirana osoba, a nakon što su postigli dogovor o kupovini, mladić je dobio poveznicu za koju je vjerovao da služi za sigurnu naplatu i dostavu instrumenta.

Umjesto da primi novac, unosom bankovnih podataka nepoznatoj osobi omogućio je pristup svom računu. Ubrzo su uslijedile neovlaštene transakcije, kojima mu je s računa skinut sav novac.

Policija iz Otočca sada pokušava ući u trag prevarantu, a ovaj slučaj još jednom je upozorio na opasnosti koje vrebaju na internet oglasima, piše Jutarnji.hr.

"Policijski službenici poduzimaju mjere i radnje s ciljem otkrivanja počinioca ovog krivičnog djela", saopšteno je iz policije nakon zaprimljene prijave.

Zanimljivosti

Prvi dan februara posebno je srećan za ova 4 znaka

Policija ponovo naglašava da je edukacija najučinkovitija zaštita od internet prevara. Žrtva može postati svako, a prepoznavanje tehnika kojima se prevaranti služe jedini je siguran način zaštite vlastitih finansija.

Najčešći oblici internet prevara su:

• Direktorska prevara (CEO prevara) – prevaranti se predstavljaju kao nadređeni i navode žrtve na hitne uplate na lažne račune ili neovlaštene transakcije s poslovnih računa.
• Prevara s računima – lažni klijenti ili dobavljači traže da se buduće uplate izvršavaju na izmijenjene bankovne račune.
• Telefonska krađa identiteta (fišing) – telefonski pozivi kojima se pokušava iznuditi otkrivanje ličnih i finansijskih podataka ili izvršenje uplate novca.
• Mrežna krađa identiteta (fišing) – lažne e-mail poruke koje sadrže poveznice na lažne stranice banaka ili servisa radi krađe lozinki i podataka s kartica.
• Krađa identiteta putem SMS-a – pokušaji izvlačenja podataka putem tekstualnih poruka s lažnim upozorenjima ili ponudama.
• Romantične prevare – prevaranti na društvenim mrežama ili stranicama za upoznavanje glume emotivnu povezanost kako bi kasnije tražili novac.
• Investicijske i prodajne prevare – oglasi koji nude nerealno visoku zaradu ili nevjerovatno povoljne ponude u lažnim onlajn prodavnicama.
• Krađa podataka s društvenih mreža – prikupljanje ličnih informacija iz javnih objava koje se kasnije koriste za prevare.