Ko je Marko Džihadi Francišković i zašto presuda privlači toliko pažnje?

Francišković je, kako je navedeno, pozivao ljude na opštu mobilizaciju, govorio da se nalaze u ratu gorem nego prije 30 godina te da se ne drže Ustava nego božjih zakona. Sud je ocijenio da su optuženi postupali s namjerom ozbiljnog narušavanja temeljnih ustavnih, političkih, privrednih i društvenih struktura države.

Hronika

U toku izvlačenje tijela nakon stravične nesreće: Stradala djevojka od 16 godina?

Policija je Franciškovića i Kovačevića prijavila kao organizatore velikog neprijavljenog protesta na Trgu bana Jelačića u novembru 2021. godine, nakon kojeg je grupa demonstranata otišla pred zgradu HRT-a. Tada su se profilirali kao ekstremistička frakcija od čijih su se radikalnih stavova ostali demonstranti ogradili, dok su neki sljedbenici javno govorili da ih je Francišković poslao u ‘revoluciju‘.

Slučaj je izazvao široku javnu raspravu o bezbjednosnim prijetnjama, regrutovanju mladih u navodne ekstremističke mreže i radu bezbjednosnih službi u Hrvatskoj.

O kome se zapravo radi?

Marko Francišković rođen je 1970. godine u Karlovcu i jedna je od najkontroverznijih i najprepoznatljivijih figura hrvatskih antivladinih protesta.

Svijet

Orban: Koalicija Brisela i Kijeva želi da ukloni aktuelne mađarske vlasti

Osim javnih istupa protiv epidemioloških mjera i zdravstvenih politika, mediji su ga sve do danas pratili i zbog njegovih političkih ideja, knjige i pravnih problema.

Francišković je postao poznat širim krugovima tokom protesta protiv KOVID potvrda u Zagrebu i drugim hrvatskim gradovima, gdje se pojavljivao kao jedan od organizatora i govornika. U javnosti je često označavan nadimkom “Džihadi Marko” zbog radikalnog sadržaja knjige i dijela svojih javnih izjava.

Godine 2019. objavio je kontroverznu knjigu pod nazivom Hrvatski džihad – Arijevski put od postmoderne do predotkrivenja koju je izdao u vlastitoj fondaciji.

Naslov i simbolika knjige — crna naslovnica s arapskim natpisom — podstakli su snažne reakcije javnosti jer su vizuelno povezivani sa simbolima poznatim iz Islamske države. Međutim, osnovna poruka knjige, kako su izvijestili mediji, sklonija je ideji da muslimanski koncept “džihada” tumači kao širu borbu ili poziv na promjene društvenog poretka, a ne kao isključivo nasilnu akciju.

Republika Srpska

Imenovan novi v.d. direktora Željeznica Srpske

Francišković se tokom javnih govora i protesta zalagao za uvođenje šerijatskog prava u Hrvatskoj, što je dodatno pojačalo kontroverze oko njegovog nastupa i djelovanja. Taj stav, zajedno s političkim pozivima protiv vlade i postojećeg poretka, doveo je do ozbiljnih reakcija države i pravosudnih tijela.

Osuđen na liječenje

Njegova sudska istorija duga je i složena. 2013. godine bio je osuđen na osam mjeseci prisilnog psihijatrijskog liječenja, nakon prijetnji smrću SDP-ovcu Ranku Ostojiću i drugih izjava zbog kojih je sud ocijenio da treba liječenje.

Nakon izlaska sa liječenja, nastavio je s javnim nastupima i aktivnostima koje su iznova privlačile pažnju javnosti i medija.

U decembru 2021. policija je, kako je saopštilo Državno tužilaštvo i mediji, privela osam osoba, uključujući Franciškovića, zbog sumnje u javno podsticanje na terorizam i drugih povezanih djela. Hapšenja su uslijedila nakon protesta na nekoliko mjesta u zemlji, na kojima je Francišković bio vidljiv kao organizator ili govornik.

Tužioci su tvrdili da su njegove poruke prelazile granicu slobodnog izražavanja i uključivale elemente koji bi mogli podstaći narušavanje javnog reda, uključujući rasprave o formiranju paravojnih grupa i pozive na rušenje institucija. Odbrana je, pak, tvrdila da se radi o političkim i idejnim porukama, dijelu slobode govora i izražavanja stavova i odbacila optužbe za terorizam.

Svijet

Otac izbo sina (22) nasmrt, a mlađeg (15) ranio

Tokom istrage i sudskog procesa, Francišković se branio da njegove riječi nisu pozivi na nasilje te je tvrdio da su neki pojmovi poput “rata” ili “borbe” upotrijebljeni metaforički, odnosno u političkom ili propagandnom kontekstu.

Podijeljene reakcije

Njegove aktivnosti i izjave izazivale su podijeljene reakcije u javnosti, dok su ga neki pratioci posmatrali kao kritičkog glas protiv vlasti i sistema, drugi su upozoravali na opasnosti radikalizacije i širenja poruka koje mogu podstaći nasilje ili ekstremizam.

Marko Francišković bio je i jedan od istaknutijih govornika na protestima protiv uvođenja KOVID potvrda i epidemioloških mjera u Hrvatskoj, a na nekim skupovima predvodio je grupacije i okupljene učesnike.

Osim političkih protesta, kroz njegove intervencije prolazila je i kritika ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, globalizacije te postojećeg državnog poretka, što ga je dodatno pozicioniralo kao radikalnog ekstremnog kritičara.

Presuda je važna jer postavlja granice između slobode izražavanja, političkog aktivizma i odgovornosti za potencijalno opasne javne poruke u suvremenome društvu, piše "Dnevno.hr".