Opasnost na internetu: Djevojčice meta seksualnih predatora i onlajn ucjena

Dok su one češće žrtve, dječaci se zbog duboko ukorijenjenih stereotipa rjeđe odlučuju da prijave nasilje i dobiju neophodnu psihološku podršku.

Ovo su ključni nalazi izvještaja o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu, koji je dio šire Strategije za prevenciju i zaštitu djece od nasilja u Crnoj Gori.

Zašto su djevojčice ranjivije?

Izvještaj otkriva da način socijalizacije direktno utiče na bezbjednost djece. Dok se dječaci podstiču da budu "jaki" i kriju emocije, djevojčice se često vaspitavaju da budu poslušne i izbjegavaju konflikte. Upravo to ih čini manje spremnim da se suprotstave uznemiravanju ili prijave nasilnike.

Posebna opasnost vreba u digitalnom svijetu

Djevojčice: Izloženije seksualnom uznemiravanju, ucjenama i zloupotrebi fotografija.

Dječaci: Pod pritiskom da učestvuju u agresivnim onlajn izazovima kako bi "dokazali muškost".

Škole i sistem zatajili u zaštiti

Dokument upozorava na ozbiljne nedostatke u obrazovnom sistemu. Nastavnici i vaspitači često nisu obučeni da prepoznaju specifične oblike rodno zasnovanog nasilja, poput onlajn ucjena ili seksualnog uznemiravanja, jer školski programi još uvijek ne prate moderne rizike.

Ključne prepreke

Iako Strategija teži nultoj toleranciji na nasilje do 2028. godine, realizacija kasni zbog strukturnih problema:

Nedostaje stručni kadar koji bi radio direktno sa žrtvama i njihovim porodicama.

Lokalne samouprave nemaju novca za socijalne usluge, a podrška često zavisi isključivo od stranih donacija.

Usaglašavanje zakona traje previše dugo, što usporava hitno potrebne reforme.

Gdje je "Dječja kuća"?

Posebno zabrinjava regionalna nejednakost u dostupnosti pomoći. Crna Gora još uvijek nema u punom kapacitetu model "Barnahus" (Dječja kuća) – međunarodno priznati sistem gdje dijete na jednom mjestu dobija medicinsku, pravnu i psihološku podršku, bez dodatnog traumatizovanja kroz institucije.

Šta nas čeka u 2026. godini?

Za narednu godinu preporučuje se uvođenje rodno odgovornog budžetiranja i bolje prikupljanje podataka kako bi se precizno pratilo kako javne politike utiču na zaštitu djece. Zaštita najmlađih nije samo slovo na papiru, već pitanje društvene odgovornosti i spremnosti sistema da stane iza svakog djeteta bilo da trpi fizičko, emocionalno ili onlajn nasilje, prenosi RTCG.