Nuždić: Podaci o ubijenima u Tuzlanskoj koloni prikrivani

Nuždić je podsjetio da je Republički centar predstavio istraživanja o ovom zločinu u "Atlasu zločina nad Srbima tokom Odbrambeno-otadžbinskog rata", navodeći da je u napadu 15. maja 1992. godine ubijeno 51 lice, da su još tri osobe kasnije preminule od posljedica ranjavanja, dok je 78 lica ranjeno.

"Posebnu težinu predstavlja činjenica da su nakon napada prikrivani podaci o stradalima. Sva tijela nisu odmah predata JNA. Neka su kasnije razmijenjena, a neka su bez imena i obilježja sahranjena u masovnu grobnicu `Trnovac`“, rekao je Nuždić Srni povodom predstojećeg obilježavanja 34 godine od napada na pripadnike JNA u Tuzlanskoj koloni.

On je dodao da su sudsko-medicinska vještačenja ekshumiranih posmrtnih ostataka pokazala stravične povrede, i to prelome kostiju glave, trupa i udova.

Napad je, podsjetio je Nuždić, izveden planski i bez milosti, te pojasnio da su snajperisti prvo ubijali vozače vojnih vozila kako bi zaustavili kolonu, a potom je uslijedila žestoka i koncentrisana vatra.

Kada je riječ o vozilim koja su pokušala da prođu raskrsnicu, Nuždić je naveo da su izvlačene i aktivirane povezane nagazne mine, a vojnici ubijani i ranjavani.

Ukazao je da za zločin nad pripadnicima JNA u Tuzlanskoj koloni, i pored nekoliko postupaka, niko nije pravosnažno osuđen, ističući da ćutanje pravosuđa i izostanak kazne za odgovorne predstavljaju novu nepravdu prema žrtvama i njihovim porodicama.

Svijet

Snažan zemljotres pogodio Kostariku

Podsjetio je da je predmet protiv Ilije Jurišića okončan oslobađajućom presudom, kao i postupak protiv Izeta Smajića, koji je bio optužen za pokušaj ubistva ranjenog vojnika JNA na Brčanskoj malti.

"Jedina osuđujuća presuda izrečena je Ivanu Koleru, i to ne za napad na kolonu, već za nečovječno postupanje prema zarobljenicima nakon zločina", napomenuo je Nuždić.

Nuždić je istakao da napadi na pripadnike JNA nisu počeli 15. maja 1992. godine u Tuzli, nego su njima prethodili Bistrik, Veliki park, Skenderija, Dobrovoljačka ulica, kao i napadi na vojnike JNA u Tuzli prije samog zločina na Brčanskoj malti.

"Na svim tim mjestima ponavljao se isti krvavi obrazac - ubijani su vojnici JNA, a za te zločine do danas niko nije odgovarao. Kao i u Sarajevu početkom maja, i u Tuzli je izlazak kolone bio prethodno dogovoren", rekao je Nuždić.

Napomenuo je da su i tada predstavnici civilne i vojne vlasti garantovali bezbjedno i mirno povlačenje kolone odobrenim pravcem, dok su istovremeno u tajnosti pripremali zasjedu i oružani napad u rejonu Brčanske malte.

Muslimanske paravojne snage su 15. maja 1992. godine napale kolonu JNA u Tuzli koja je, na osnovu prethodno postignutog dogovora, trebalo da napusti tuzlansku kasarnu.