Od sankcija do Kremlja i Bijele kuće: Kako je Srpska postala sagovornik u najvažnijim centrima odlučivanja

Od "crne liste" do sastanaka u Bijeloj kući

Da vam je neko prije godinu dana rekao da će čovjek koji je bio na američkoj "crnoj listi" i koji je bio trn u oku Majklu Marfiju, bivšem američkom ambasadoru u BiH, imati sastanke na najvišem nivou u Bijeloj kući, vjerovatno biste rekli da to nema puno veze sa realnošću.

Ipak, realnost je dijametralno suprotna.

Odlaskom Džozefa Bajdena (sumnjamo i da zna da je i bio, i da je otišao), i demokratske administracije iz Ovalnog kabineta, situacija postaje značajno povoljnija po Republiku Srpsku i njene predstavnike.

Ali, trebalo je doći do te pozicije. Takva pozicija Republike Srpske, koja u administracija Donalda Trampa nalazi sagovornika, a ne diktatora, nije samo puka slučajnost.

"Kraj pravljenju nacija"

Rezultat je to dugotrajnog rada, sastanaka, lobiranja, ali političkog predosjećaja i njuha u kom pravcu će se Sjedinjene Države kretati u budućnosti. Republika Srpska i njeni predstavnici svoje "čipove" su stavili na Republikance i to se za sada čini više nego ispravan potez.

Za one koji imalo prate svjetska zbivanja, jasno je šta predstavlja administracija Donalda Tramp. Ekipa oko predsjednika želi da obnovi Ameriku, zemlju koju je "opustošio" neoliberalni globalizam i njegova prateća bratija u vidu "vouk" ideologije. Svojim unutrašnjim problemima, Amerikanci su dali prioritet, a svijetu su poslali poruku - "sami to riješite".

Sam Tramp je rekao kako SAD više neće učestvovati u "pravljenju nacija", što je privuklo dosta pažnje u BiH.

"FBiH živi u Bajdenovom vremenu"

Rukovodstvu Srpske su ti stavovi bili jasni i prije drugog dolaska Trampa u Bijelu kuću, pa su znali šta da očekuju i u skladu sa tim da se spreme.

Ipak, u drugom BiH entitetu, tačnije u njegovih 23 odsto, mnogi i dalje žive u "Bajdenovom vremenu".

I dalje se nadaju nametanju odluka u korist samo jednog naroda.

I dalje se nadaju da će antisrpska propaganda uhvatiti korijenje.

I dalje misle da su im evropske diplomate prijatelji.

I dalje odbijaju bilo kakav dogovor i pregovore.

"Pozicija Srpske širom svijeta"

A dok oni odbijaju i najosnovnije razgovore, Srpska jača svoju poziciju širom svijeta. Predstavnici Republike obilaze najvažnije centre moći, te iznose i srpsku stranu priče, stranu koja je godinama bila marginalizovana.

Na prste "jedne ruke" se mogu nabrojati svjetski lideri kojima su otvorena vrata i Kremlja i Bijele kuće, a baš u tu grupu spada rukovodstvo Srpske. Dodik i ekipa, još jednom su Vladimira Putina na paradi povodom Dana pobjede. Održani su i sastanci sa ruskim predsjednikom, te su potvrđeni izuzetni, kako lični, tako i odnosi između Srpske i Rusije. I tu je stavljena tačka na sve spekulacije da se Srpska "okrenula zapadu na uštrb Ruske Federacije".

Kraj i za Šmita

Pored ova dva centra moći (Moskva i Vašington), Srpska ima veoma dobre odnose i sa Narodnom Republikom Kinom. Iako je politika Kine konstantno neutralna, i iz zvaničnog Pekinga se sve glasnije mogu čuti kritike na "kolonijalni status" BiH.

Do tog "statusa", čini se da još jedino drži briselska administracija.

"Odmetnuta" od realnosti i pod sve većim ekonomskim pritiskom, EU i dalje pokušava da održi privid bitnosti u svjetskim tokovima. Unija koja je prestala biti faktor svjetskih odluka, svoju "silu" još pokušava provesti na Balkanu. Ako je suditi po medijskim navodima, i tu im je kraj, jer nelegalni Nijemac Kristijan Šmit, koji se predstavljao kao visoki predstavnik, odlazi iz BiH. Kako tvrde diplomatski izvori, EU neće imati preveliku ulogu u izboru visokog predstavnika koji bi, kako to procedura i nalaže, mogao biti potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN-a.