Zatvorske kazne po Inckovom zakonu rezervisane samo za Srbe

27.07.2026 19:15

Komentari:

0
Уставни суд БиХ
Foto: ATV

Narodna skupština Republike Srpske mogla bi u narednom periodu da razmatra posljedice primjene odredbi Krivičnog zakona BiH koje je u julu 2021. godine, neposredno prije završetka svog mandata, nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko.

Prema najavama iz Srpske, poslanici bi mogli razmatrati informacije o primjeni ovih odredbi, posebno u dijelu koji se odnosi na procesuiranje građana srpske nacionalnosti, te eventualno predložiti mjere za njihovu pravnu zaštitu i pružanje institucionalne podrške. Da institucije Republike Srpske prate razvoj situacije potvrdio je i ministar pravde Republike Srpske, navodeći da je Vlada zadužila sve resore da pažljivo prate aktivnosti pravosudnih institucija BiH kada je riječ o podizanju optužnica protiv Srba.

Zatvorske kazne od ukupno 6 i po godina izrečene su protiv dvoje Srba na osnovu izmjena Krivičnog zakona, Stav 145a, koje je prije pet godina pred odlazak iz BiH nametnuo Valentin Incko i prema optužnicama Tužilaštva BiH.

Podignute su optužnice:

  1. Optužnica protiv Vojina Pavlovića od 22.01.2024. godine za krivično djelo Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti
  2. Optužnica protiv Vojina Pavlovića, broj od 23.04.2024. godine za krivično djelo Izazivanje nacionalne. rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. U odnosu na navedenog optuženog, spojen je krivični postupak i donesena osuđujuća pravosnažna Presuda Suda BiH
  3. Optužnica protiv Miodraga Malića, od 07.11.2024. godine, za krivično djelo Izazivanje nacionalne. rasne i vjerske mržnje. razdora i netrpeljivosti

Ostaje pred nama ishod suđenja Miroslavu Kraljeviću po istom osnovu. U Tužilaštvu BiH je krajem marta bilo više od 150 prijava po tzv. Inckovom zakonu. Podatke o tome zatražio je ministar pravde Srpske u koordinaciji sa predsjednikom Vlade. Odgovor iz Suda BiH šturi. Dostavljeno je minimum informacija, izostavljajući ključne tražene podatke, poput nacionalne strukture i odbijenih optužnica, otvarajući ozbiljna pitanja u pogledu iste primjene zakona i povjerenja u sistem.

"Ili Tužilaštvo BiH ne zna da optužuje druge narode ili Sud BiH oslobađa sve druge narode koji nisu Srbi. Tužilaštvo BiH je podiglo nekoliko optužnica protiv Srba i Bošnjaka. Šta je alarm? Da sve optužnice protiv Bošnjaka su odbacivane i nisu potvrđivane, a sve optužnice protiv Srba su potvrđivane, ili neke koje su bile odbačene i evo imamo već dvije pravosnažne sudske presude, gdje su ljudi osuđeni za verbalni delikt na tri godine kaznu zatvora i drugo lice na tri i po godine", rekao je ministar pravde Republike Srpske Goran Selak.

Dopuna Krivičnog zakona, 145a, nije usvojena u Parlamentarnoj Skupštini, već nametnuta od tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Incka protivustavno na posljednji dan njegovog mandata. Taj član sadrži nedorečenosti poput ako se "na bilo koji način veliča lice osuđeno pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kazniće se kaznom zatvora od najmanje tri godine".

"Definisano je tako da ga može tumačiti svako kako njemu odgovara pa je rečeno da svako onaj koji veliča ratne zločine čini to krivično djelo, a to veličanje nije ničim propisano i nije ničim određeno i sad sudovi arbitrarno pristupaju tome pa je dovoljno ako neko nosi na majici sliku lica osuđenog za ratne zločine da bude osuđen za ovo krivično djelo. Ono što je još veći apsurd u svemu ovome su drakonske kazne koje su propisane", kazao je advokat Milan Petković.

Ovakvo sudsko djelovanje otvara prostor za reviziju istorije i ugrožava konstitutivnost srpskog naroda, kao i vladavinu prava. Nažalost, kako je i očekivano, posljedica je to politike drakonskih presuda isključivo Srbima i u Haškom tribunalu i u Sudu BiH, upozoravaju iz Centra za istraživanje Srpske.

"Svi smo bili svjesni šta je taj Zakon. Nametnut je od jednog čovjeka koji je došao da bude protektor nad državom i vraćamo se nažalost u neka doba koja nekom istorijskom periodu kada su države imale jednostavno nekakve vladare, nekakve strane emisari koji su ovdje dijelili pravdu, tako da ništa ne možemo drugačije ni očekivati od tog zakona. Opet kažem, posljedica svega ovog je nedovoljno procesuiranje zločina nad Srbima i onda je samo jednostavno rezultat svega toga ovakav narativ", istakao je direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić.

Napomene radi, optužnice protiv Bošnjaka za krivično djelo po osnovu nadodatih tačaka od 2 do 7 Stava 145a odbijene su od Suda, iako ih je bilo više nego duplo manje nego protiv Srba. Odbijene su optužnice u predmetima "Senahid Nezirović" i "Anel Kendić".

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: