Autor:
ATV redakcijaKomentari:
0
Rasprava o klima-uređajima ponovo je otvorena nakon toplotnog talasa u Evropi, koji je odnio više od 1.300 života.
Rekordni toplotni talas koji je zahvatio Evropu i odnio više od 1.300 života otvorio je neočekivanu raspravu o ulozi klima-uređaja u klimatskim promjenama.
U središtu polemike našla se zamjenica gradonačelnice Pariza za međunarodne odnose Odri Pulvar, koja je, prema pisanju "Njujork posta" (New York Post), dio odgovornosti za ekstremne temperature pripisala upravo masovnoj upotrebi klimatizacionih sistema u Sjedinjenim Američkim Državama.

Sve je počelo nakon što su američki turisti i uticajni korisnici društvenih mreža, odnosno influenseri, ismijavali Francusku zbog činjenice da mnogi domovi, hoteli i javne zgrade nemaju klima-uređaje, iako su temperature u pojedinim dijelovima zemlje dostizale i 40 stepeni Celzijusa.
Pulvar im je odgovorila da Amerikanci, kao stanovnici zemlje koja je drugi najveći svjetski emiter gasova staklene bašte, snose dio odgovornosti za globalno zagrijavanje i posljedice koje danas pogađaju Francusku.
"Vaši gradovi, koji su 90 odsto klimatizovani, nisu nepovezani sa ovim problemom", poručila je, aludirajući na to da velika potrošnja energije i masovna upotreba klima-uređaja doprinose klimatskim promjenama.
U novoj objavi na društvenim mrežama branila je i politiku Grada Pariza, ističući da francuska prestonica godinama sprovodi mjere za smanjenje svog ekološkog otiska i prilagođavanje klimatskim promjenama.

"Pariz nije čekao jun 2026. da bi počeo smanjivati svoj ekološki otisak i prilagođavati se posljedicama klimatskih promjena", napisala je Pulvar, nabrajajući ozelenjavanje grada, smanjenje saobraćaja automobilima, energetsku obnovu zgrada i druge zelene politike koje gradske vlasti sprovode posljednjih godina.
Dodala je da bi, da te mjere nisu preduzete, situacija danas bila "mnogo gora", te poručila:
"Da, još mnogo toga treba uraditi. Ne, situacija nije idealna. Ali možda bi bilo primjerenije da jedna od zemalja koje snose najveću odgovornost za ovaj problem ne dijeli lekcije onima koji pokušavaju pronaći rješenja za svoje građane."
Francuska je decenijama bila suzdržana prema širokoj upotrebi klima-uređaja, pa ih danas ima tek oko četvrtine domaćinstava. Međutim, kako ljeta postaju sve toplija, raste i potražnja za rashladnim sistemima.
U međuvremenu, posljedice aktuelnog toplotnog talasa sve su ozbiljnije. Francuske zdravstvene vlasti objavile su da je od 21. juna zabilježeno najmanje 1.300 dodatnih smrtnih slučajeva, uglavnom među starijim osobama, a konačne brojke mogle bi biti i veće.

Rasprava koju je otvorila pariška političarka tako je ponovo stavila klima-uređaje u prvi plan — kao nužno sredstvo zaštite od ekstremnih vrućina, ali i kao jedan od simbola šire rasprave o klimatskoj krizi.
Uprkos sve češćim i intenzivnijim toplotnim talasima, brojne zemlje zapadne Evrope i dalje imaju vrlo nizak udio klimatizovanih domova.

Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), klima-uređaj ima tek između tri i pet odsto domaćinstava u Ujedinjenom Kraljevstvu, oko šest odsto u Njemačkoj, između pet i sedam odsto u Belgiji, te oko sedam do osam odsto u Nizozemskoj.
U Francuskoj je udio znatno veći, ali i dalje relativno nizak u poređenju sa ostatkom razvijenog svijeta — klima-uređaj ima oko 25 odsto domaćinstava.
S druge strane, u toplijim južnoevropskim zemljama klimatizacija je mnogo raširenija, pa klima-uređaje ima oko 41 odsto domaćinstava u Španiji, 54 odsto u Italiji i čak 70 odsto u Grčkoj.
Za poređenje, u Sjedinjenim Američkim Državama klima-uređaj ima oko 90 odsto domaćinstava, zbog čega su se upravo američke navike hlađenja našle na meti kritika pariške političarke Odri Pulvar.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Svijet
23 h
0
Svijet
1 d
0
Svijet
1 d
0
Svijet
1 d
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0
Svijet
1 h
0Najnovije
Trenutno na programu