D‌jeca zaobilaze zabrane na društvenim mrežama, Australija prijeti tužbama

Samo tri mjeseca nakon što je zabrana stupila na snagu, Povjerenik za e-sigurnost potvrdio je da su pod istragom Metin Instagram i Fejsbuk (Facebook), Guglov (Google) Jutjub (YouTube), Snepčet (Snapchat) i TikTok zbog mogućeg kršenja zakona, piše Rojters (Reuters).

Ministarka komunikacija Anika Vels (Annika Wells) izjavila je da vlada prikuplja dokaze „kako bi povjerenica za e-sigurnost imala čvrst slučaj na Saveznom sudu i pobijedila“. „Tokom ljeta smo prikupljali dokaze o svim onim pričama koje ste i sami nesumnjivo čuli, o načinima na koje djeca zaobilaze pravila“, rekla je Vels novinarima u Kanberi (Canberra).

Globalni presedan i oštriji stav

Vlade širom svijeta pomno prate poteze Australije u pokušaju obuzdavanja tehnoloških divova, a mnoge razmatraju slične zakone kako bi zaštitile djecu od štetnih uticaja društvenih mreža, uključujući zlostavljanje i narušavanje slike o vlastitom tijelu. Prijetnja tužbom predstavlja značajnu promjenu tona australske vlade, koja je u decembru, nakon stupanja zabrane na snagu, isprva pohvalila saradnju tehnoloških kompanija.

Uprkos prvobitnim tvrdnjama da su kompanije deaktivirale 4,7 miliona sumnjivih maloljetničkih naloga, vlada se gotovo svakodnevno suočavala s medijskim napisima o tinejdžerima koji bez problema zaobilaze ograničenja ili jednostavno zadržavaju svoje profile bez ikakve provjere dobi.

Iz Mete (Meta) i Snepa (Snap) poručili su da su posvećeni poštovanju zabrane. Portparol Mete dodao je da je i vladina analiza tehnologije za provjeru dobi utvrdila postojanje „određene granice greške“ oko dobne granice od 16 godina. Iz TikToka su odbili da komentarišu, dok portparol Gugla nije bio odmah dostupan za komentar.

Sistemski propusti u sprovođenju

Prema australijskom zakonu, platforme moraju dokazati da preduzimaju razumne korake kako bi spriječile pristup maloljetnim korisnicima. U suprotnom im prijete kazne do 49,5 miliona australijskih dolara (34 miliona američkih dolara) po prekršaju, a postupak bi na građanskom sudu pokrenuo regulator.

Regulator je ranije najavio da će kaznene mjere preduzimati samo u slučajevima sistemskog nepoštovanja zakona. Međutim, u prvom sveobuhvatnom izvještaju o usklađenosti od stupanja zabrane na snagu navodi se da su mjere koje su platforme uvele ispod očekivanog nivoa te da će odluka o daljim koracima biti donesena do sredine godine. „Sada prelazimo na fazu sprovođenja zakona“, izjavila je povjerenica Džuli Inman Grant (Julie Inman Grant).

U izvještaju su navedeni značajni propusti, poput podsticanja djece koja su prethodno navela dob ispod 16 godina da ponovo pokušaju s provjerom, dopuštanja višestrukih pokušaja procjene dobi dok se ne postigne rezultat iznad 16 godina te neefikasnih mehanizama za prijavu maloljetničkih naloga.

Regulator je takođe utvrdio da neke platforme nisu koristile tehnologiju za procjenu dobi na osnovu internetske aktivnosti korisnika, dok su druge provjeru dobi putem fotografije koristile tek nakon što bi korisnik pokušao da promijeni svoju dob, a ne prilikom same registracije.

Zbog svega toga „vjerovatno je da su mnoga djeca u Australiji mlađa od 16 godina uspjela da otvore naloge na društvenim mrežama jednostavnom lažnom izjavom da imaju 16 ili više godina“, zaključuje regulator. Podaci takođe pokazuju da je gotovo trećina roditelja izjavila da njihovo dijete mlađe od 16 godina i dalje ima bar jedan profil na društvenim mrežama, pri čemu je dvije trećine njih reklo da platforma dijete uopšte nije pitala za dob.

(Indeks)