Dunav gasi elektrane u tri države

31.07.2026 08:29

Komentari:

0
Нуклеарна електрана МВМ Пакш, која је морала да затвори свој реактор 3 због изузетно ниског водостаја на ријеци Дунав, снимљена је у Пакшу, Мађарска, у сриједу, 29. јула 2026.
Foto: Daniel Kiss

Rekordno nizak vodostaj Dunava izaziva probleme u proizvodnji električne energije u Austriji, Mađarskoj i Rumuniji, gdje su hidroelektrane i nuklearne elektrane zbog nedostatka vode morale da smanje proizvodnju ili privremeno obustave rad.

Prema podacima mađarske vodoprivredne službe, vodostaj Dunava kod mađarskog grada Pakša niži je za 121 centimetar od dosadašnjeg rekordnog minimuma.

Portparol austrijske energetske kompanije Verbund, Florijan Zajdl, rekao je da su uzroci niskog vodostaja nedostatak padavina i sve manja količina vode nastale topljenjem glečera.

„U ovo doba godine trebalo bi da koristimo vodu nastalu topljenjem snijega, ali zbog globalnog zagrijavanja pada sve manje snijega“, rekao je Zajdl.

Dodao je da je proizvodnja Verbunda oko 30 odsto ispod dugoročnog prosjeka.

Kod rumunske riječne luke nasukao se kruzer

U Rumuniji je vodostaj Dunava pao na trećinu prosjeka zabilježenog u julu, zbog čega su zaustavljena oba operativna reaktora nuklearne elektrane Černavoda, koja inače proizvodi oko petine električne energije u zemlji.

U Mađarskoj je iz pogona isključen jedan od četiri reaktora nuklearne elektrane Pakš, a premijer Peter Mađar upozorio je da prijeti gašenje i preostala tri reaktora.

Nizak vodostaj otežava i plovidbu Dunavom. Ove sedmice kod rumunske riječne luke Četate kruzer sa gotovo 240 putnika nasukao se na pješčani sprud, a svi putnici su bezbjedno evakuisani.

U Bugarskoj situacija stabilna

Za razliku od Mađarske i Rumunije, u Bugarskoj za sada nije bilo smanjenja proizvodnje niti obustave rada nuklearne elektrane Kozloduj. Oba aktivna reaktora rade gotovo punim kapacitetom, iako je vodostaj Dunava na ovom području izuzetno nizak.

Bugarske vlasti su zbog daljeg pada vodostaja formirale posebnu radnu grupu i preduzele preventivne mjere kako bi obezbijedile nesmetan rad elektrane. Od Srbije je zatražena i saradnja u upravljanju sistemom Đerdap, kako bi se, u okviru tehničkih mogućnosti, nivo Dunava nizvodno od elektrana održavao iznad kritičnog praga.

Voda iz Dunava u Kozloduju koristi se za hlađenje pare u kondenzatorima, u nenuklearnom dijelu postrojenja, a ne neposredno za hlađenje reaktora. Elektrana vodu zahvata preko pumpne stanice smještene u dubokom riječnom zalivu, zbog čega je otpornija na nizak vodostaj nego pojedina postrojenja u drugim zemljama.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: