Jegulja postala zlato na crnom tržištu

U Plenziji, malom primorskom gradu nedaleko od Bilbaa, ribolov jegulja je odavno dio svakodnevnog života. Danas, ribarima širom Baskije više nije dozvoljeno da love ovaj cijenjeni delikates, koji se našao u centru onoga što vlasti opisuju kao jednu od najunosnijih industrija šverca divljih životinja na svijetu.

Regionalna zabrana je uvedena radi zaštite evropske jegulje, kritično ugrožene vrste čiji je broj opao za oko 95 odsto od 1980-ih. Ali lokalni ribari kažu da propisi kažnjavaju one koji ih se pridržavaju, dok kriminalne mreže profitiraju od ilegalno ulovljenih mladih jegulja u poslu vrijednom više milijardi evra.

„Dakle, baskijski ribari će biti okrivljeni za izumiranje jegulja, ali svima ostalima je dozvoljeno da pecaju?“, kaže Unai Eizagire, koji peca jegulje već 30 godina i sada se plaši za sopstveni prihod. „To je smješno.“

Zaštitnici prirode podržavaju zabranu kao hitnu mjeru zbog niza prijetnji po vrstu, od zagađenja do klimatskih promjena. Ali morski biolog Estibaliz Dijaz smatra da su potrebna i dugoročna rješenja, poput uklanjanja hidroelektrana koje presjecaju migracione puteve jegulja i ubijaju ih u njihovim turbinama.

„Situacija je toliko loša da moramo da djelujemo u svim oblastima“, rekao je Dijaz, koji radi u okeanografskom istraživačkom institutu AZTI.

Jegulje na nivou šverca droge

Dio razloga zašto je evropska jegulja tako ranjiva leži u njenom izvanrednom životnom ciklusu. Donedavno je bila obavijena velom misterije, a veliki dio toga i dalje ostaje misterija.

Naučnici sada znaju da odrasle jegulje migriraju hiljadama kilometara od evropskih rijeka do Sargaskog mora u sjevernom Atlantiku, jedinstvenog i ogromnog područja između okeanskih struja. To jeguljama tako nudi „slobodan put“ ili preko Ekvatorijalne struje tamo ili preko Golfske struje nazad u Evropu. Ovo je njihovo jedino poznato mrestilište, ali to ne pomaže mnogo naučnicima: površine je skoro 9 miliona kvadratnih kilometara, a niko nikada nije video jegulju kako se mresti.

Društvo

Neobičan stanar bunara porodice Lekić: Tu je već 35 godina

Međutim, poznato je da uginu nakon mrestenja, a njihove larve putuju ka Evropi morskim strujama.

Još samo 12% do cilja

Prema Dijazu, broj staklenih jegulja koje sada ulaze u Biskajski zaliv i povezane plovne puteve je samo oko 12 procenata onoga što je bio pre 1980-ih. Staklene jegulje koje zaštitnici prirode pokušavaju da zaštite su najvrednija roba na crnom tržištu. Kilogram može dostići cijenu i do 9.000 evra.

„To se može uporediti sa trgovinom drogom. Tone ilegalno ulovljenih mladih jegulja se svake godine zaplene u Evropi“, rekao je Eizagire. „Pravi novac se zarađuje ihovim krijumčarenjem u Aziju.“

Ogromni profiti i relativno niske kazne za manje prekršaje lokalnih ribara čine rizik prihvatljivim za mnoge. Kada su umješane kriminalne organizacije, kazne mogu dostići šest puta veću vrijednost od švercuvane robe.

Cijenu značajno povećava potražnja na Dalekom istoku, u Kini, Južnoj Koreji i Japanu. Čak su i mlade jegulje tamo izuzetan specijalitet, i samo mlade imaju ikakve šanse da budu uzgajane u jegulje. Decenijama se, kako u Evropi tako i na Dalekom istoku, pokušavaju bukvalno svi trikovi da se vještački uzgajaju jegulje, ali jednostavno ne funkcioniše. Samo prirodno usred Atlantika.

Krijumčarenje vrijedno do 3 milijarde evra

Zato farme zavise od ove mlađi, i tako se ona može uzgajati prije nego što se proda vrhunskim restoranima. Gotovo je apsurdno da se ponekad ista švercovana mlađ vraća u Evropu nekoliko godina kasnije kao riba za tržište sušija.

Zaštitnici prirode su se nadali da će prijetnja jeguljama donekle popustiti nakon što je EU zabranila izvoz evropske jegulje van Unije 2010. godine. Ali to se ispostavilo kao samo poziv organizovanom kriminalu da se umješa: procjenjuje se da ilegalna trgovina donosi do tri milijarde evra profita u svojim najboljim godinama.

„Naša gornja procjena je uvijek bila 100 tona švercovanih maloljetnih riba godišnje. To je već oko 300 miliona riba“, rekao je Florijan Štajn, šef odjeljenja za nauku i javnu politiku u Njemačkom savezu za sportski ribolov. Ali on ima informacije od carine da je čak i taj ogromni broj samo „veoma konzervativna procjena“ i da bi lako mogao biti mnogo veći.

Međunarodne policijske službe takođe pojačavaju svoje napore, ali Evropa je mnogo pažljivija u pogledu onoga što u nju ulazi nego onoga što se ilegalno iznosi. Međutim, u okviru operacije „Jezero“, Evropol je zaplijenio 22 tone staklenih jegulja i uhapsio 26 osumnjičenih između 2024. i 2025. godine.

Zanimljivosti

Porodica Lekić u zatvorenom bunaru otkrila neobičnog stanovnika: Opstao je u mraku više od 30 godina

„Policijske snage širom Evrope već vrše veliki pritisak na mreže krijumčarenja“, rekao je Sančez Romero iz Interpola. „Ali kriminalne grupe stalno traže nove rute.“

Štajn, koji je doktorirao međunarodnu trgovinu i šverc jeguljama i savjetuje njemačku vladu, kaže da je šverc postao još rasprostranjeniji od 2020. godine i da su rute šverca postale mnogo složenije. „Prije deset godina, aerodrom u Madridu bio je jedno od najvećih čvorišta šverca u Evropi.“ Razlog je bila blizina lovišta u sjevernoj Španiji i Portugalu.

Kriminalne rute živog blaga

Ali španske vlasti su postale opreznije u vezi sa teretom namjenjenim istočnoj Aziji, a kriminalci su se prilagodili. Stručnjaci sada vjeruju da je sve važnija ruta za transport narkotika u Evropu i iznošenje ovog živog blaga iz Evrope preko sjeverozapadne Afrike, preko Maroka, Mauritanije i Senegala.

Njegov geografski položaj je jedan od razloga njegove privlačnosti. Gibraltarski moreuz je širok samo 14 kilometara na svom najužem dijelu i jedna je od najprometnijih brodskih ruta na svijetu. „Znamo da se kroz ovaj moreuz švercuje i velika količina droge“, rekao je za DW marokanski istraživački novinar Jasir Al-Mahtum. A kriminalci su otkrili da se njihovi kapaciteti ne moraju vraćati praznih ruku.

Evropska jegulja zapravo naseljava rijeke i estuare u Maroku. Iako je zemlja zabranila izvoz staklenih jegulja kraćih od 12 centimetara, razvija legalnu domaću trgovinu jeguljama. Stručnjaci se plaše da ona služi kao paravan za mlade koji se krijumčare iz Evrope.

Iz Maroka, krijumčari zatim prevoze jegulje u Aziju različitim rutama. Metode nisu posebno sofisticirane. Staklene jegulje se mogu prevoziti u običnim koferima na redovnim putničkim letovima. Smještaju se u vreće sa malom količinom vode i toplotne izolacije kako bi se temperatura održala stabilnom. U takvim uslovima mogu preživjeti do 48 sati. Nakon dolaska u Aziju, završavaju na farmama.

Sat otkucava za jegulje

Jegulje su važan pokazatelj stanja morskih i riječnih ekosistema jer prolaze kroz različita staništa tokom dugih migracija, što ih čini posebno osetljivim na promjene koje mogu uticati i na druge vrste.

Takođe su važan izvor hrane za druge divlje životinje, uključujući čaplje, vidre i veće ribe. „Teško je čak i predvideti kakve bi bile posljedice njihovog nestanka“, upozorava Dijaz.

Svijet

Žalio se na bol u stomaku, pa završio na operacionom stolu: Ljekari u organizmu pronašli jegulju

Prema pravilima EU, države članice moraju preduzeti mjere kako bi osigurale da se najmanje 40 odsto odraslih jegulja može vratiti u Sargasovo more radi mresta. Dijaz smatra da bi takođe trebalo osigurati da najmanje 40 odsto staklenih jegulja uspješno stigne do evropskih rijeka i obala iz Sargasovog mora.

Ali na konferenciji CITES 2025. godine, predlog o zaštiti svih vrsta slatkovodnih jegulja od ilegalne i neodržive trgovine je odbijen. Štajn smatra da je takva zaštita ključna. „Taj predlog treba vratiti na dnevni red za sljedeću konferenciju. Ne vidim drugi način da se ovaj problem stavi pod kontrolu“, rekao je.

„Za nas je jegulja više od obične ribe“, rekao je Unai Eizagire. „Ona je vekovima dio našeg identiteta.“

Za ribare poput njega, baš kao i za ribare u Francuskoj, Holandiji ili Njemačkoj koji generacijama zarađuju za život od jegulje, bolja zaštita od kriminalaca je jedini način da evropska jegulja preživi, prenosi Indeks.