Kina predstavlja Luanijao - superoružje u koje Zapad sumnja

Stručnjaci ga vide više kao naučnu fantastiku i psihološko ratovanje, nego kao realan projekat naoružanja do 2040. godine.

Svijet

Ženi usadili pogrešan embrion: Rodila dijete koje biološki nije njihovo

Leteći nosač aviona, veći od bilo kojeg današnjeg ratnog broda i teži od supertankera: kineski "Luanijao" trebalo bi kao svemirsko superoružje da utiče na rat budućnosti – ali stručnjaci u tome prije svega vide visokotehnološki teatar sa političkom porukom.

Posezanje za zvijezdama: Kineska "Nebeska vrata"

Kina planira razvoj integrisanog sistem vazdušne i svemirske odbrane pod nazivom "Nantijanmen" (Nebeska vrata).

Srce sistema je leteći nosač "Luanijao", dug 242 metra, širok 684 metara i navodno težak do 120.000 tona. S njegove palube trebalo bi da polijeću bespilotni svemirski lovci – takozvani "Sjuanu" – koji bi ispaljivali hipersonične rakete i napadali ciljeve u atmosferi i orbiti.

Svijet

Šojgu: Zapad želi da unese razdor između Moskve i Pekinga

"Kina je u svemiru već odavno na drugom mjestu – iza Sjedinjenih Dražva, ali znatno ispred Evrope", kaže za DV ekspert za bezbjednost u svemiru Juliana Zis iz njemačke Fondacije za nauku i politiku (SWP). Peking je "uložio ekstremno mnogo novca", svemir je stvar prestiža i "izuzetno je važan za vojne sposobnosti", kaže ona.

Svojom masom, planirani svemirski nosač nadmašio bi i najveće postojeće nosače za oko 20 procenata. Po dužini bi bio kraći, ali po rasponu krila znatno širi od klasičnog pomorskog nosača aviona. Trenutno najveći postojeći nosač aviona, američki "Ju-Es-Es Džerald Ar Ford", dug je oko 337 metara i širok 78. Teži, uključujući gorivo, posadu i opremu, oko 100.000 tona.

Otprilike petominutni prilog na kineskoj državnoj televiziji CCTV prikazuje najavljeni nosač kao foto-realistični 3D-model koji lebdi iznad Zemlje, izbacuje svemirske mlaznjake i u svemiru ispaljuje oružje. Dijelovi snimka kruže, između ostalog, i na Jutjubu (s mogućnošću uključivanja engleskih titlova).

Zašto stručnjaci sumnjaju u svemirski nosač

Tehnički gledano, koncept je daleko izvan onoga što bi današnje rakete mogle da odnesu u orbitu. Čak i ako bi modularna gradnja u orbiti bila zamisliva, ostaju neriješeni ključni problemi: snabdijevanje energijom, pogon, hlađenje, zaštita od svemirskog otpada – i prije svega troškovi. Svemirski nosač od 120.000 tona bio bi zato potpuno van svake realne nosivosti današnjih lansirnih sistema poput rakete Staršip američke kompanije Spejsiks.

Hronika

Htio da spasi kuću od požara, pa zapalio suprugu i sebe

Njemački diplomata i analitičar za svemir Hajnrih Kreft smatra da je projekat "iz današnje perspektive potpuno nerealan" – ali ga ipak vidi u dugoročnoj razvojnoj liniji: "Mnogo toga što je prije 20 ili 30 godina bilo naučna fantastika danas je stvarnost", podsjeća Kreft za DV.

Kina se time uključuje u trku koju podstiču i osobe poput Ilona Maska ili Džefa Bezosa s vizijama naseljavanja Mjeseca i Marsa.

Odvraćanje najavom svemirskog nosača

I analize bliske SAD vide "Luanijao" manje kao plan za izgradnju, a više kao strateški signal. Magazin "Nešnal Interest" donosi tekst pod naslovom: "Peking želi da vjerujete da gradi leteće nosače aviona".

U članku se ocenjuje da Kina želi da ostatak svijeta povjeruje u to superoružje, nezavisno od toga hoće li ono biti izrađeno. Vizija "briše granicu između naučne fantastike i vojne stvarnosti" i trebalo bi da uznemiri Zapad, piše magazin.

Za analitičara Krefta najava djeluje kao ciljana poruka u nadmetanju sa SAD – i to u sjenci sukoba oko Tajvana. On podsjeća na čitav niz spektakularnih kineskih najava "superoružja" – od navodno ultimativnog oružja za lov na podmornice, do svemirskih sistema – koje zapadni stručnjaci redovno ocenjuju kao "nerealne", ali su jasno zamišljene kao deo svojevrsne prijeteće kulise.

Odgovor SAD: Šta "Luanijao" ima s trkom u svemiru

Njemački ekspert Zis svrstava kineski projekat u bezbjednosno-politički kontekst: na takve projekte se gleda "prije svega kroz prizmu odvraćanja" – riječ je o tome da se "pokaže snaga i projektuje moć preko različitih dimenzija".

Istovremeno, ona prezentaciju tumači kao odgovor na američke planove raketne odbrane u svemiru.

Scena

Melina upoznala Đinu sa vjerenikom milionerom

"Zlatna kupola" (Golden Dom) koju planira predsjednik Donald Tramp, trebalo bi da SAD zaštititi od svih vrsta projektila višeslojnim mrežama kopnenih i pomorskih presretačkih raketa, radarskih sistema i eventualno svemirskih presretača – što je projekat koji stručnjaci takođe smatraju tehnički izuzetno ambicioznim i strateški osjetljivim.

Ali za uvjerljivo odvraćanje presudna je prije svega vjerodostojnost, naglašava Zis:

"Sasvim je drugo pitanje u kojoj je mjeri tako ambiciozan i preveliki projekat poput ovog svemirskog nosača zaista vjerodostojan."

Upravo u toj sivoj zoni "Luanijao" razvija svoj efekat – kao prenaduvana prijeteća kulisa od koje ima političke koristi već i prije nego što se igdje ugradi ijedan komad metala.

Kreft projekat naziva "besmislicom, psihološkim ratovanjem" – ali istovremeno upozorava da se on ne smije potcijeniti. Kina, kako upozorava Kreft, radi "na svim mogućim budućim projektima i zamislivim sistemima naoružanja". Recimo na području lasera – i čini se da je Peking tu "ispred svih drugih".