Kraj za Ukrajince? Rusi zauzimaju tri ključna grada

Osvajanje Huljajpola, kao i Pokrovska i Mirnohrada, moglo bi Moskvi da obezbijedi ključna uporišta za buduće ofanzive i da joj donese prednost u eventualnim mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD-a.

Vojni stručnjaci i nezavisni posmatrači ocjenjuju da bi Rusija u narednim nedjeljama ili mjesecima mogla da dovrši osvajanje ovih područja. Najveća opasnost za ukrajinske snage trenutno je u jugoistočnoj oblasti Zaporožja. Grad Huljajpole, koji je dugo bio ključna tačka na tom dijelu fronta, gotovo je u potpunosti pod ruskom kontrolom, pokazuju mape nezavisnih posmatrača, a potvrđuje kapetan Dmitro Filatov, ukrajinski oficir koji se bori na tom području.

Kapetan Filatov, komandant Prvog zasebnog jurišnog puka, izjavio je prošle nedjelje da ukrajinske snage i dalje drže nekoliko zgrada unutar Huljajpola. Međutim, „veći dio grada u potpunosti je pod kontrolom neprijatelja“, rekao je, dodajući da „95 odsto vojnika tamo čine Rusi“.

Huljajpole, grad koji je prije rata imao oko 12.000 stanovnika, bio je jedan od posljednjih urbanih centara pod ukrajinskom kontrolom u regionu, izuzev regionalnog središta – grada Zaporožja. Iza Huljajpola prostiru se otvorena polja, što ukrajinskim snagama ostavlja malo prostora za utvrđivanje i zaustavljanje ruskog napredovanja.

Ruske snage približavaju se i predgrađima Zaporožja, industrijskog centra sa oko 700.000 stanovnika. Prema mapama sa fronta, ruske trupe nalaze se na oko 24 kilometra od južnog ulaza u grad, a dalje napredovanje dovelo bi to područje u domet malih jurišnih dronova.

Iscrpljujuće borbe u Donjecku

Analitičari ruske uspjehe u Zaporožju pripisuju slabijoj ukrajinskoj odbrani, budući da Kijev svoje snage koncentriše na odbranu gradova u susjednoj Donjeckoj oblasti. No, i tamo su ukrajinske trupe u teškoj situaciji. Ukrajina se fokusirala na odbranu Pokrovska i Mirnohrada, gradova koji su zajedno prije rata imali više od 100.000 stanovnika.

U januarskom izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), istraživačkog instituta sa sjedištem u Vašingtonu, navodi se da su ruske trupe u ofanzivi na Pokrovsk i Mirnohrad, koja traje godinu i po dana, napredovale u prosjeku oko 70 metara dnevno. To je sporije od kretanja savezničkih trupa u bici na Somi tokom Prvog svjetskog rata. Prema istom izvještaju, Rusija je od početka 2024. godine zauzela manje od 1,5 odsto ukrajinske teritorije.

Dalje rusko napredovanje

Vojni stručnjaci smatraju da bi zauzimanje Pokrovska i Mirnohrada Moskvi dalo odskočnu dasku za napredovanje ka sjeveru i ostvarenje cilja zauzimanja cijele Donjecke oblasti, od koje već kontroliše oko tri četvrtine. Glavna meta mogla bi da bude Kostjantinovka, udaljena oko 40 kilometara.

Kostjantinovka je južni ulaz u lanac gradova koji čine posljednji veliki odbrambeni pojas Ukrajine u Donjecku. Njen pad doveo bi gotovo sve gradove sjevernije u domet ruskih dronova, a Moskva bi dobila pristup ključnoj saobraćajnici koja ih povezuje.

Nakon što su prošle godine djelimično opkolile grad, ruske snage su se ove zime počele infiltrirati u njega, a pojačale su i napade dronovima na snabdjevne rute. Jedan ukrajinski komandant nedavno je izjavio da je približavanje Kostjantinovki postalo toliko opasno da se većina snabdjevnih misija obavlja robotskim vozilima na daljinsko upravljanje.

Ako ruske trupe nastave napredovanje, Ukrajina će se vjerovatno suočiti sa većim diplomatskim pritiskom, uključujući i od strane američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je ponovio argument Moskve da bi Ukrajina trebalo da ustupi teritoriju kako bi izbjegla dalje borbe. Na sastanku sa ukrajinskim predsjednikom Vladimir Zelenskim u decembru, Tramp je upitao: „Zar vam nije bolje da sada postignete dogovor?“