Nijemci se raspisali o Šengenu za zapadni Balkan, šta to znači

Prema njegovom mišljenju, to bi ojačalo kredibilitet EU. Budući da susjedi u šengenskom prostoru moraju blisko sarađivati u bezbjednosnim pitanjima, to bi ujedno bio način da nekadašnji suparnici riješe granične sporove, što bi pridonijelo trajnom miru, prenosi "Dojče vele".

BiH

Cvijanović: Ponašanje Lagumdžije iznad svih ustavnih okvira

Bender smatra da EU teško ostvaruje uticaj čak i u svom neposrednom susjedstvu, području gdje je ranije, kako navodi, imala najuspješnije spoljnopolitičke rezultate proširenjem, kojim je države bivšeg istočnog bloka pretvorila u prosperitetne i mirne demokratije.

Ponuda plana za članstvo u Šengenu bila bi inovativan način da EU ojača svoj kredibilitet i stvori podsticaje za reforme.

Jačanje bezbjednosti

Prema tom prijedlogu, države članice zadužile bi Evropsku komisiju da izradi katalog kriterijuma temeljen na šengenskoj pravnoj stečevini, što uključuje kontrolu spoljašnjih granica, viznu politiku, policijsku saradnju i zaštitu podataka, uz dodatne uslove u području vladavine prava.

Komisija bi svakih šest mjeseci izvještavala o napretku, a države članice morale bi dati suglasnost kada zemlja ispuni sve kriterijume. Bender ističe da reforme i saradnja koje iz toga proizlaze mogu ojačati bezbjednost, a ne je oslabiti.

Društvo

Zimsko računanje vremena: Evo kada vraćamo kazaljke unazad

U komentaru ocjenjuje da bi takav proces pomogao stabilizaciji najosjetljivijih država regije, među kojima navodi i BiH.

"Otkako je članstvo u EU postalo sve udaljenije, vraćaju se opasni narativi sa kraja osamdesetih godina, koji su doveli do ratova devedesetih, a s njima i ideja o pomjeranju granica duž etničkih linija", piše Bender.

Smatra da je EU potreban kredibilan protivprijedlog, a Šengen bi Balkanu ponudio bolju opciju od novih sporova o granicama "koje više ne bi imale nikakvo značenje".

Njemačka smanjuje kvote za radnike sa Balkana

Istovremeno, njemački list "Die Cajt" u tekstu pod naslovom "Zavisimo od radne snage sa zapadnog Balkana" piše o planovima vlade u Berlinu da smanji broj radnih migranata iz regije.

U fokusu je takozvana "Uredba za zapadni Balkan", koja radnicima iz Albanije, Bosne i Hercegovine, takozvanog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije omogućava zapošljavanje u Njemačkoj bez dokazivanja znanja jezika ili stručnih kvalifikacija. Potreban im je samo ugovor o radu i mjesto unutar godišnje kvote, koja trenutno iznosi 50.000.

Region

Bagerom krenuo na kupače na plaži: Detalji nezapamćene drame u Trogiru

Autor teksta Simon Langeman podsjeća da je uredbu 2016. uvela koalicija demohrišćana i socijaldemokrata kako bi se smanjio broj neutemeljenih zahtjeva za azil, dok je radna snaga iz regije bila potrebna Njemačkoj.

Vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala 2024. je udvostručila kvotu na 50.000, a sadašnja demohrišćansko-socijaldemokratska koalicija želi je ponovo prepoloviti.

I dalje postoji potreba za radnom snagom u Njemačkoj

Savez njemačkih udrugženja poslodavaca (BDA) smatra da za to nema opravdanja jer i dalje postoji velika potreba za radnom snagom, posebno u ugostiteljstvu, logistici i građevinarstvu.

BDA upozorava da bi smanjenje kvote moglo ugroziti planirane građevinske projekte koji se finansiraju iz posebnog vladinog fonda. S tim se slaže i Savezna agencija za zapošljavanje (BA). Njena članica uprave Vanesa Aksija izjavila je za "Die Cajt" da bi prepolovljenje kvote oslabilo uspješan model useljavanja.

Savjeti

Čini čuda: Zašto polomljeni dio zuba treba staviti u mlijeko

"Daljnje smanjenje kvote dodatno bi otežalo firmama pristup radnoj snazi", poručila je.

List navodi i primjer Sandre Karstensen, poslanika CDU-a u Bundestagu, koja se protivi smanjenju. Ona smatra da bi Uredba za zapadni Balkan trebala ostati na snazi u sadašnjem obliku, a ne da se ograničava.