Njemačka sve češće gasi solarne i vjetroelektrane, ovo je razlog

Prema podacima Evrostata, obnovljivi izvori energije u prvom kvartalu 2026. godine obezbijedili su 45,5 odsto ukupne električne energije u Evropskoj uniji, u okviru nastojanja država članica da napuste fosilna goriva. Najveći udio u proizvodnji iz obnovljivih izvora imala je energija vjetra — 44,9 odsto, zatim hidroenergija sa 28 odsto i solarna energija sa 17,3 odsto, piše Juronjuz.

Zelenu tranziciju dodatno podstiče rat protiv Irana, koji je izazvao rast cijena nafte i gasa. Istovremeno, sve je češća pojava negativnih cijena energije, koje u regionima poput Pirinejskog poluostrva dostižu rekordne nivoe. Do toga dolazi kada ponuda električne energije premaši potražnju, zbog čega veleprodajna cijena pada ispod nule.

Problem je sve izraženiji s rastom udjela obnovljivih izvora jer proizvodnja solarnih panela i vjetroturbina zavisi od vremenskih prilika, a ne od stvarne potražnje. Posljedica toga je da se proizvodnja iz obnovljivih izvora često privremeno zaustavlja ili joj se smanjuje snaga, što se naziva ograničavanjem proizvodnje (curtailment).

Do smanjenja proizvodnje može doći i iz bezbjednosnih razloga, na primjer kada je vjetar prejak za bezbjedan rad turbina. Ukoliko se proizvodnja prekida isključivo zbog neisplativosti, a ne zbog tehničkih ograničenja mreže, riječ je o komercijalnom ili tržišno uslovljenom ograničavanju.

Njemačka kao evropski izuzetak

Analiza kompanije Montel, koja prikuplja podatke sa energetskog tržišta, pokazuje da se u prvoj polovini 2026. godine komercijalno ograničavanje smanjilo u većem dijelu Evrope u poređenju sa istim periodom prošle godine. Ipak, postoji jedan veliki izuzetak.

U Njemačkoj je komercijalno ograničavanje poraslo za 20 odsto, sa 1.216 na 1.463 GWh. To se dogodilo uprkos tome što je broj sati sa negativnim cijenama pao za 23 odsto. Drugim riječima, kada cijene padnu ispod nule, sada se gasi znatno veći proizvodni kapacitet nego ranije.

Novi njemački Zakon o vršnim vrijednostima solarne energije (Solarspitzengesetz), donesen prošle godine, propisuje da nova postrojenja gube pravo na subvencije čim veleprodajne cijene postanu negativne. Analitičari objašnjavaju da je zakon stvorio „mnogo snažniji komercijalni podsticaj“ operaterima da isključe postrojenja umjesto da proizvode sa gubitkom.

Autor izvještaja Žan-Pol Hareman pojašnjava:

„Otkako je u februaru 2025. godine uveden njemački zakon, nova postrojenja odmah gube podršku čim veleprodajne cijene električne energije postanu negativne. S druge strane, i dalje primaju punu naknadu kada su cijene tačno na nuli.“

Smanjenje ograničenja u ostatku Evrope

Francuska predstavlja suprotan primjer. Tamo je komercijalno ograničavanje palo za 32 odsto u odnosu na prošlu godinu, iako je broj sati sa negativnim cijenama porastao za 14 odsto. Visoka proizvodnja iz nuklearnih i solarnih elektrana češće je spuštala cijene ispod nule, ali francuski sistem subvencija podstiče proizvođače da nastave sa radom.

Ipak, najveći pad među deset analiziranih zemalja zabilježen je u Finskoj. Komercijalno ograničavanje tamo je smanjeno za čak 89 odsto, a broj sati sa negativnim cijenama pao je sa 337 na samo 40. U izvještaju se kao glavni uzrok navodi manjak vode u nordijskim zemljama, koji je povećao veleprodajne cijene i time uglavnom uklonio višak ponude.

„Nordijske zalihe vode prešle su iz znatnog suficita prošle godine u duboki deficit 2026. godine. Zalihe snijega u Norveškoj blizu su najnižeg nivoa u posljednjih 20 godina, a nivo vode u akumulacionim jezerima znatno je ispod prosjeka“, navodi se u izvještaju.

Pad komercijalnog ograničavanja zabilježen je i u Holandiji, Belgiji, Švajcarskoj i Poljskoj.

Kako smanjiti gubitke

Hareman kaže:

„Ovi rezultati pokazuju da na komercijalno ograničavanje sve više utiču nacionalni modeli tržišta, sistemi subvencija, vremenske prilike i fleksibilnost, a ne samo rast obnovljivih izvora.“

Dodaje da je „Njemačka najjasniji signal da će biti potrebna ulaganja u skladištenje energije, upravljanje potražnjom i druge fleksibilne tehnologije kako bi se apsorbovale sve veće količine energije iz obnovljivih izvora koje bi se inače izgubile zbog tržišnih razloga“.

Baterijski sistemi glavno su rješenje za sprečavanje gubitaka električne energije i povećanje fleksibilnosti vjetroelektrana i solarnih elektrana. Iako se očekuje da će se kapacitet komercijalnih i industrijskih baterija utrostručiti, sa devet GWh u 2026. na 24 GWh do 2028. godine, analitičari tvrde da su potrebna još veća ulaganja.

Izvještaj Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) iz 2026. godine pokazuje da su solarna energija i energija vjetra, u kombinaciji sa baterijama, cjenovno konkurentne novim termoelektranama na ugalj. Takav sistem može obezbijediti pouzdano snabdijevanje električnom energijom 24 sata dnevno, nezavisno od vremenskih prilika.

Kao jedno od ključnih rješenja ističu se i pametna brojila. Ona domaćinstvima omogućavaju bolju kontrolu potrošnje i korišćenje fleksibilnih tarifa. Te tarife nude niže cijene u periodima male potražnje ili visoke proizvodnje iz obnovljivih izvora.

Ukoliko se domaćinstva podstaknu da uređaje koji troše više električne energije, poput mašina za pranje veša, koriste u vrijeme kada postoji višak čiste energije, ponuda i potražnja mogu se bolje uskladiti. Elektrifikacija domaćinstava, na primjer prelazak na električna vozila, takođe može spriječiti pojavu negativnih cijena jer povećava potražnju u periodima velike ponude.