Plan bez presedana pravi dramatičan zaokret; Aktiviraće član 7?

Kako ocjenjuje briselski portal, ova ideja, koja je još u ranoj fazi, predstavlja dramatičan zaokret u dosadašnjoj politici proširenja.

Plan bi omogućio Ukrajini da dobije mjesto za stolom u Briselu prije nego što sprovede sve reforme potrebne za punopravno članstvo, jer je, prema riječima evropskih zvaničnika, kandidatura Kijeva hitna.

„Evropa više brzina“

Kako podsjeća Politiko, a prenosi Indeks, ova ideja podsjeća na nacrt „Evrope više brzina“ francuskog predsjednika Emanuela Makrona, koji je on više puta iznosio.

Najnovija verzija neformalno se naziva „obrnuto proširenje“, prema riječima dobro obaviještenih izvora, jer zapravo uvodi zemlje u blok na početku procesa ispunjavanja kriterijuma, a ne na kraju.

Zvaničnici EU-a kažu da je ta ideja privlačna jer bi Kijevu dala vremena da dovrši reforme demokratskih institucija, pravosuđa i političkog sistema, a istovremeno bi smanjila vjerovatnoću da će odustati od nade za ulazak u blok i okrenuti leđa Zapadu.

Ali, taj put nije bez prepreka, a najveća je mađarski premijer Viktor Orban, koji se protivi članstvu Ukrajine.

Na osnovu razgovora s pet diplomata iz različitih zemalja, tri zvaničnika EU-a i dva ukrajinska zvaničnika, kojima je garantovana anonimnost kako bi mogli govoriti o povjerljivim pregovorima, Politiko je identifikovao pet koraka u ovom planu:

1. Priprema Ukrajine

Unija je Ukrajini već dostavila detalje o tri od šest pregovaračkih klastera, a na neformalnom sastanku ministara za evropske poslove na Kipru u martu, EU namjerava da ukrajinskoj delegaciji da pojedinosti o dodatnim klasterima kako bi i na njima mogli da počnu da rade.

2. Stvaranje „lakog“ članstva

Vlade članica EU-a su na sastanku u Briselu u petak ispitivale predsjednicu Komisije Ursulu fon der Lajen o naporima da se izađe iz zastoja u primanju novih članica. Prema diplomatama koji su učestvovali u raspravi, ona je iznijela različite opcije i modele koje EU razmatra, a među njima je bila i ideja „obratnog proširenja“.

„Bila bi to neka vrsta rekalibracije procesa – prvo se pridružite, a onda postupno uvodite prava i obaveze“, pojasnio je jedan zvaničnik EU-a upoznat s raspravom. „Dakle, došlo bi do ponovnog promišljanja načina na koji sprovodimo pristupanje, utemeljeno na vrlo drugačijoj situaciji koju imamo sada.“

Međutim, oko toga je posebno zabrinuta Njemačka, koja ne gleda blagonaklono na stvaranje više nivoa članstva jer ima bojazan da se zemljama koje uđu prije nego što su spremne obeća nešto što Brisel ne može da ispuni. Ipak, postoji nada da bi se Berlin mogao uvjeriti ako ključni igrači poput Pariza, Rima i Varšave stanu iza plana.

3. Najveći izazov – zaobići Orbana

Najveći izazov za ukrajinsko članstvo je dobiti saglasnost svih 27 država članica, jer svaka odluka o proširenju zahtijeva jednoglasnost. Orban, najbliži Putinov saveznik u EU, čvrsto se protivi. Ali, Komisija i glavni gradovi EU-a s pažnjom prate mađarske izbore u aprilu i rade na načinima da zaobiđu Orbanov veto.

Sam Orban se suočava s tijesnom trkom i zaostaje u anketama, a pitanje članstva Ukrajine koristi kao oružje u kampanji.

4. Kec iz rukava – Tramp

Iako se Orbanovo protivljenje čini nepopustljivim, evropski zvaničnici vjeruju da postoji jedan čovjek koji bi ga mogao natjerati da se predomisli: Donald Tramp.

Američki predsjednik, koji je blizak s Orbanom i podržao ga je uoči mađarskih izbora, ne skriva želju da upravo on posreduje u mirovnom sporazumu između Ukrajine i Rusije. S obzirom na to da je pristupanje Ukrajine EU-u do 2027. uključeno u nacrt prijedloga za okončanje rata, postoji nada da bi Tramp mogao nazvati Budimpeštu kako bi se dogovor postigao.

5. Posljednja opcija

Ako Trampovo umijeće pregovaranja ne uspije, EU ima još jednu kartu – ponovno aktiviranje člana 7. Ugovora o EU protiv Mađarske, navode dva diplomata.

Taj član se primjenjuje kada se smatra da je neka zemlja u opasnosti od kršenja temeljnih vrijednosti bloka i najozbiljnija je politička sankcija koju EU može nametnuti, jer suspenduje prava članice, uključujući i pravo glasa o primanju novih zemalja.