Svijet će dobiti novu državu?

Riječ je o autonomnoj regiji sa oko 370.000 stanovnika, koju čine glavno ostrvo Bugenvil, ostrvo Buka i niz manjih ostrva. Iako je referendum održan prije gotovo sedam godina, njegov rezultat nije bio pravno obavezujući, pa konačnu odluku o političkom statusu regije mora da donese parlament Papue Nove Gvineje.

Premijer Papue Nove Gvineje Džejms Marape ocijenio je aktuelni trenutak jednim od najvažnijih u istoriji države i pozvao poslanike da odluci pristupe odgovorno i u skladu sa ustavnom procedurom. Rezultat referenduma zvanično je trebalo da bude predstavljen parlamentu 27. avgusta, dok datum konačnog glasanja još nije određen.

Gotovo jednoglasno za otcjepljenje

Na referendumu održanom krajem 2019. godine birači su mogli da biraju između veće autonomije unutar Papue Nove Gvineje i pune nezavisnosti. Za otcjepljenje je glasalo 97,7 odsto birača, što je Bugenvilu dalo izuzetno snažan politički mandat za nastavak procesa.

Ipak, ustavni okvir Papue Nove Gvineje predviđa da nacionalni parlament donosi konačnu odluku o ishodu referenduma. Upravo zbog toga su nakon glasanja uslijedile godine pregovora između nacionalne vlade u Port Morsbiju i Autonomne vlade Bugenvila.

Dvije strane su početkom avgusta postigle novi dogovor kojim su usvojeni zajednički izvještaj o konsultacijama i okvir za nastavak procesa, a rezultat referenduma konačno je upućen parlamentu.

Rukovodstvo Bugenvila kao cilj navodi završetak prelaznog perioda i ostvarivanje pune suverenosti do 2030. godine, ali je za takav scenario još potrebno postići dogovor sa Papuom Novom Gvinejom.

Rudnik koji je pomogao da izbije rat

Zahtjev za nezavisnošću Bugenvila ima mnogo dublje korijene od referenduma iz 2019. godine.

Jedan od ključnih razloga višedecenijskog nezadovoljstva bio je rudnik bakra i zlata Panguna. Lokalno stanovništvo godinama je smatralo da nema dovoljno koristi od ogromnih prihoda koje je rudnik donosio Papui Novoj Gvineji, dok je istovremeno snosilo posljedice zagađenja i gubitka zemljišta.

Spor oko rudnika krajem osamdesetih godina prošlog vijeka prerastao je u oružanu pobunu i građanski rat između separatista Bugenvila i snaga Papue Nove Gvineje, piše Bljesak.

Panguna je zatvorena 1989. godine, a sukob koji je uslijedio trajao je gotovo deceniju. Procjenjuje se da su rat, blokada i nestašica hrane i lijekova odnijeli hiljade života.

Svijet

Emiru Islamske države iz BiH oduzeto švajcarsko državljanstvo

Mirovni proces konačno je doveo do potpisivanja Bugenvilskog mirovnog sporazuma (Bougainville Peace Agreement) 2001. godine. Sporazumom su predviđeni široka autonomija, razoružavanje i referendum na kojem je stanovništvo trebalo da odluči želi li da ostane u sastavu Papue Nove Gvineje ili da krene ka nezavisnosti. Upravo je taj sporazum temelj današnjeg parlamentarnog procesa.

Može li Bugenvil sam da finansira državu

Jedno od najvećih pitanja ostaje ekonomska održivost moguće nove države.

Premijer Marape ranije je upozoravao da Bugenvil mora biti sposoban da finansira značajan dio sopstvenog budžeta ukoliko želi da nezavisnost bude dugoročno održiva. Bugenvil i dalje u velikoj mjeri zavisi od finansiranja centralne vlade Papue Nove Gvineje.

Zbog toga se posljednjih godina ponovo raspravlja o mogućem otvaranju Pangune. Paradoks je u tome što bi rudnik, koji je bio jedan od glavnih uzroka krvavog sukoba, sada mogao da postane jedan od ključnih izvora prihoda buduće nezavisne države.

Dogovor nacionalne i autonomne vlade iz avgusta predviđa i prenos većeg dijela prihoda ostvarenih na Bugenvilu od rudarstva, ribarstva, šumarstva, zemljišta i drugih poreza na autonomnu vladu do kraja 2026. godine.

Nova država još nije izvjesna

Početak parlamentarne rasprave zato predstavlja istorijski trenutak, ali ne i konačnu odluku o otcjepljenju.

Parlament Papue Nove Gvineje tek treba da odluči hoće li potvrditi politički izbor izražen na referendumu. Čak i u slučaju pozitivne odluke, uslijedili bi pregovori o prenosu ovlašćenja, državnoj imovini, finansijama, državljanstvu, granicama, odbrani i međunarodnom priznanju.

Ako proces završi punom nezavisnošću, Bugenvil bi postao jedna od najmlađih država svijeta i prva nova međunarodno priznata država nakon Južnog Sudana, koji je nezavisnost stekao 2011. godine.