"Tanjir isprazni ili kaznu plati": Restorani uveli stroga pravila

Da bi spriječili bacanje hrane, restorani širom svijeta smišljaju neobična i kreativna rešenja. Od kazni za prepune tanjire do javnih frižidera - donosimo vam najzanimljivije trendove koji mijenjaju način na koji jedemo.

Koncept "dijeljenja hrane"

Umjesto da svako naruči svoje jelo, na sto se stavlja nekoliko različitih jela koja dijele svi gosti. Ovo smanjuje rizik da neko naruči previše ili ostavi pola porcije, što smanjuje otpad i povećava interakciju među gostima. Ovaj koncept se prvenstveno koristio isključivo u domaćinstvima, a njegovi koreni sežu u Kinu i Indiju.

Zapravo, neka jela iz ovih zemalja su dizajnirana da se jedu na ovaj način. Međutim, kako se svijet bori sa problemom bacanja hrane, neki restorani su odlučili da uvedu ovaj trend. Među njima je i čuveni Noma iz Kopenhagena, gdje ovaj običaj neguju već skoro 15 godina.

"Jedi koliko možeš“ sa kaznama

U Hrvatskoj ovaj koncept nazivamo švedskim stolom, ali postoji razlika. Pravilo je jednostavno: platite određeni iznos i svako uzima koliko god želi hrane. Ali morate pojesti sve što vam je na tanjiru. Ako ostane hrane, biće vam naplaćeno dodatno. Ova strategija ima za cilj da spriječi da vam oči budu gladnije od stomaka i da podstakne goste da uzmu koliko im je zaista potrebno.

Hronika

Pucnjava u BiH: Usred vožnje otvorili vatru na čovjeka

Jedan primjer dolazi iz Engleske. Pab „Star In“ naplaćuje 2,40 funti (2,78 evra) po tanjiru u slučaju da ostane hrane. Iako se restoran suočio sa mnogim kritikama zbog ovoga, vlasnik je rekao da neće odustati jer je glavni cilj smanjenje bacanja hrane.

Kazne za bacanje hrane

Kina se godinama suočava sa ogromnim problemom bacanja hrane. U jednom trenutku, rezultati su pokazali da se samo u Pekingu i Šangaju godišnje baci oko 18 miliona tona hrane.

Zato su vlasti odlučile da nešto preduzmu - uvele su zakon koji dozvoljava restoranima da naplaćuju mušterijama koje ostavljaju previše hrane. S druge strane, restorani koji varaju mušterije da naruče više nego što im je potrebno, sa ciljem da zarade dodatni novac, takođe mogu biti kažnjeni. Isto važi i za restorane koji sami bacaju velike količine hrane.

Zakon se pokazao veoma efikasnim jer je, pored toga što je uticao na ponašanje ugostitelja i potrošača, učinio bacanje hrane društveno neprihvatljivim i sramotnim.

Obroci sa nultim otpadom

Ovaj princip podrazumijeva praksu u kojoj se čitav proces, od nabavke do serviranja, nastoji izbeći otpad. Hrana se kupuje direktno od proizvođača, a ostaci hrane se kompostiraju u sopstvenom komposteru restorana.

Prvi restoran koji je napravio ovaj korak je Silo iz Londona. Nakon otvaranja 2014. godine, postao je prvi restoran bez kanti za smeće. Dalje, vlasnik restorana objašnjava kako se ambalaža vraća dobavljačima ili reciklira, staklo se pretvara u posuđe, plastika u ukrasne predmete, a novi sastojci se stvaraju od ostataka fermentacijom.

Javni frižideri

U nekim gradovima Švajcarske postavljeni su takozvani javni frižideri ili "police za hranu“. One funkcionišu tako što građani i restorani tamo ostavljaju višak hrane kojoj se bliži rok trajanja, a svako ko je zainteresovan može da je uzme besplatno.

Fudbal

Zvezda raskinula ugovor sa Vladanom Milojevićem

Najčešće su u pitanju voće, povrće, hleb i druge osnovne namirnice, tako da ponuda varira iz dana u dan. Iz bezbjednosnih razloga, zamrznuti proizvodi, otvorene posude, gotova jela i alkohol su zabranjeni. Restorani i prodavci hrane moraju garantovati da je donirana hrana bezbjedna, a švajcarski zakon dozvoljava konzumaciju zapečaćenih proizvoda do godinu dana nakon preporučenog datuma isteka roka trajanja. Inicijativa smanjuje bacanje hrane i pomaže onima kojima je to najpotrebnije.

Kako Hrvatska stoji sa ovim inicijativama?

Nažalost, većina ovih praksi još uvijek nije zaživela u našoj zemlji, a brojke potvrđuju da su one itekako potrebne. Prema podacima Ministarstva ekonomije i održivog razvoja, Republika Hrvatska proizvodi 71 kilogram otpada od hrane po glavi stanovnika godišnje. Ovo je signal da svi, i restorani i domaćinstva, moraju biti pažljiviji u vezi sa tim kako koriste hranu. Koliko god restorani mogu smanjiti bacanje hrane boljim praksama, potrošači imaju pod‌jednako važnu ulogu, piše 24.sata.hr.