Velika Britanija drastično mijenja migrantsku politiku

Laburistička vlada pooštrava imigracijsku politiku, posebno prema ilegalnim prelascima Malim brodovima iz Francuske, dok nastoji zaustaviti rast popularnosti populističke stranke Reform Ju-kej, koja je ranije forsirala strožiji imigracijski pristup i prisilila laburiste da zauzmu čvršći stav.

Šta se mijenja?

Kao dio reformi, zakonska obaveza pružanja podrške određenim tražiteljima azila, uključujući smještaj i sedmične naknade, biće ukinuta, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Svijet

Najdžel Faraž postaje stvarnost Velike Britanije - popularnost sve veća

Ministarstvo, pod vodstvom Šabana Mahmudija, navodi da će nove mjere važiti za tražioce azila koji su sposobni za rad, ali odluče da ne rade, te za one koji krše zakon. Podrška finansirana iz javnih sredstava prioritetno će se davati onima koji doprinose ekonomiji i lokalnim zajednicama.

Očekuje se da će Mahmud u poned‌jeljak iznijeti više detalja o mjerama, za koje Ministarstvo tvrdi da su osmišljene kako bi Britanija bila manje privlačna ilegalnim migrantima i kako bi olakšala njihovo uklanjanje.

BiH

Dodik: Narodna skupština da zauzme stav o namjerama Britanije

“Ova zemlja ima dugu tradiciju prihvatanja ljudi koji bježe od opasnosti, ali naša velikodušnost privlači ilegalne migrante preko Lamanša”, rekao je Mahmud. “Tempo i obim migracija vrše ogroman pritisak na zajednice.”

Više od 100 britanskih humanitarnih organizacija uputilo je pismo Mahmud u kojem ga pozivaju da “prestane s proglašavanjem migranata žrtvenim jarcima i performativnim politikama koje nanose štetu”, upozoravajući da takve mjere potiču rasizam i nasilje.

Ankete pokazuju da je imigracija koja utiče na ekonomiju glavni problem birača. U periodu do marta 2025. godine, oko 109.300 ljudi je zatražilo azil u Velikoj Britaniji, što predstavlja porast od 17 odsto u odnosu na prethodnu godinu i 6 odsto više od vrhunca iz 2002. godine.

BiH

Britanija želi slati migrante u BiH

Ministarstvo unutrašnjih poslova ističe da reforme neće biti inspirisane samo Danskom, već i drugim evropskim zemljama, gd‌je je status izbjeglice privremen, podrška uslovna, a integracija očekivana. “UK će sada dostići, a u nekim segmentima i premašiti te standarde”, navodi ministarstvo.

Danski model

Ranije ove godine, delegacija visokih zvaničnika britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova posjetila je Kopenhagen kako bi proučila danski pristup azilu. U Danskoj se tražiocima azila odobravaju privremene dozvole boravka, obično na dvije godine, nakon čega moraju ponovo podnijeti zahtjev.

Ako danska socijaldemokratska vlada procijeni da je njihova domovina sigurna, tražioci azila mogu biti vraćeni u zemlju iz koje su došli. Proces sticanja državljanstva je produžen i otežan, a pravila za ponovno spajanje porodica su strožija. Zakon iz 2016. omogućava danskim vlastima da oduzmu dragocjenosti tražilaca azila kako bi nadoknadili troškove njihovog uzdržavanja.

Svijet

Migranti, bande, Lamanš i skoro dva miliona evra dnevno: "Biznis" nikad bolji

Trenutno, Velika Britanija odobrava azil onima koji mogu dokazati da su nesigurni u svojoj zemlji, a status izbjeglice traje pet godina, nakon čega se može podnijeti zahtjev za trajni boravak uz ispunjavanje određenih kriterija.

Rast antimigrantskog raspoloženja

Danska je poznata po strogoj imigracijskoj politici, koja je smanjila broj zahtjeva za azil na najniži nivo u posljednjih 40 godina i rezultirala uklanjanjem 95 posto odbijenih podnosilaca zahtjeva.

Britansko Vijeće za izbjeglice ističe da tražioci azila ne biraju sisteme dok bježe od opasnosti, već dolaze u Veliku Britaniju zbog porodičnih veza, poznavanja engleskog jezika ili postojećih mreža koje im pomažu da započnu siguran život.

Svijet

Britanija: Desničari zaustavljaju automobile i traže migrante

Antimigrantsko raspoloženje u Britaniji raste, što se manifestovalo kroz proteste ispred hotela koji su smjestili tražioce azila uz državnu finansijsku podršku. Slični osjećaji proširili su se i u Evropskoj uniji nakon dolaska više od milion ljudi, većinom sirijskih izbjeglica, preko Mediterana 2015.-2016., što je dodatno opteretilo infrastrukturu.

Danske reforme izazvale su oštre kritike; grupe za ljudska prava tvrde da ove mjere stvaraju neprijateljsku klimu za migrante, slabe zaštitu i ostavljaju tražioce azila u dugotrajnoj neizvjesnosti.