Ključni sistem okeanskih struja mogao bi se urušiti: Islad povukao neviđen potez

„Naša klima, privreda i bezbjednost duboko su povezane sa stabilnošću okeanskih struja oko nas“, rekao je Jouhan Pal Jouhanson (Jóhann Páll Jóhannsson), islandski ministar zaštite životne sredine, energetike i klime.

Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj obrtoj cirkulaciji, poznatijoj pod skraćenicom AMOC. Taj sistem funkcioniše poput ogromne okeanske pokretne trake koja toplu vodu iz tropskih krajeva i sa južne hemisfere povlači prema sjeveru. Tamo se voda hladi, postaje gušća, tone na dno i potom teče natrag prema jugu, održavajući klimatsku ravnotežu.

Prijetnja kolapsa

Kolaps AMOC-a scenario je kojeg se naučnici najviše pribojavaju. Sve veći broj istraživanja potvrđuje da ovaj ključni sistem usporava zbog globalnog zagrijavanja koje narušava osjetljivu ravnotežu toplote i saliniteta od kojih zavisi. Iako nauka još nije sigurna kada bi se tačno kolaps mogao dogoditi, neke studije predviđaju da bi se to moglo desiti već u ovom stoljeću.

Prekid AMOC-a „više se ne može smatrati rizikom niske vjerovatnoće s obzirom na razvoj nauke posljednjih godina“, rekao je Stefan Rahmstorf (Stefan Rahmstorf), fizički okeanograf i klimatolog sa Univerziteta u Potsdamu.

Posljedice za cijeli svijet

Posljedice urušavanja bile bi katastrofalne i osjetile bi se širom svijeta, piše Si-En-En. To bi izazvalo ogromne promjene vremena i klime, uključujući porast nivoa mora uz obale SAD-a i Evrope, poremećaj monsunskih sistema ključnih za Aziju i Afriku te ekstremno hladne zime u Evropi. Prema nekim modelima, morski led mogao bi se proširiti južno sve do obala Ujedinjenog Kraljevstva.

Island bi se našao „blizu središta ozbiljnog regionalnog zahlađenja“, što znači da bi ga mogao oklopiti morski led, pojasnio je Rahmstorf. Upravo to islandski ministar Jouhanson naziva „egzistencijalnom prijetnjom“, ističući da bi kolaps AMOC-a mogao uništiti infrastrukturu, saobraćaj i ključne industrije poput ribarstva.

Pitanje nacionalnog opstanka

Nakon što je istraživanje objavljeno u avgustu izazvalo „ozbiljnu zabrinutost“, ministar Jouhanson izvjestio je vladu o najnovijim naučnim saznanjima. U septembru je Vijeće za nacionalnu bezbjednost Islanda proglasilo potencijalni kolaps AMOC-a rizikom za nacionalnu bezbjednost — prvi put da je neka klimatska prijetnja dobila takvu oznaku u zemlji.

Odluka „odražava ozbiljnost problema i osigurava da se tom pitanju posveti pažnja koju zaslužuje“, rekao je Jouhanson. U praksi, to znači koordinisan odgovor na najvišem nivou kako bi se razumjela prijetnja te spriječile i ublažile najgore posljedice.

Naučnik Stefan Rahmstorf pohvalio je odluku Islanda, ističući da bi i druge zemlje trebalo da slijede taj primjer jer bi se posljedice osjetile globalno, od uništenih usjeva do katastrofalnih poplava. Za Island, ova odluka predstavlja prekretnicu u shvatanju klimatskih rizika.

„Ono što znamo jeste da bi se trenutna klima mogla promijeniti toliko drastično da bi nam se možda postalo nemoguće prilagoditi“, izjavio je Jouhanson. „Ukratko, ovo nije samo naučna briga — to je pitanje nacionalnog opstanka i bezbjednosti.“

(Indeks)