Oni jedu sve manje hljeba, da li je to dobro?

Potrošnja hljeba u Španiji je od 1960-ih pala za nevjerovatnih 80 odsto, sa 134 na samo 28 kilograma po osobi godišnje.

Ovaj drastičan pad nije samo promjena u prehrani, već odraz dubokih kulturnih i generacijskih promjena, piše Euronjuz.

Generacijska promjena na tanjiru

Transformacija je, prije svega, generacijska.

Scena

Alen Islamović ima biznis koji mu donosi 100.000 KM godišnje

Hose Maria Fernandez, glavni sekretar Španske konfederacije pekara, sažima problem:

"Moja generacija ne zna jesti bez hljeba, generacija moje djece i unuka zna jesti bez hljeba".

Mlađe generacije tradicionalni hljeb zamjenjuju drugim izvorima ugljikohidrata poput pice ili tjestenine te ga povezuju s debljanjem i intolerancijama na hranu.

Srbija

Novi detalji pada aviona u Subotici: Zoltan poginuo na 30. rođendan, žena i d‌jeca ga čekali na pisti

Ovaj odmak od mediteranskog načina prehrane postupan je, ali nezaustavljiv.

Samo u posljednjoj deceniji potražnja je pala za više od 20 odsto, s 34,9 kilograma po stanovniku 2015. na 27,82 kilograma ove godine. Svakodnevna kupovina hljeba, nekadašnji ritual, postala je rijetkost.

Loš kvalitet i predrasude

Jedan od ključnih razloga za to je pogrešna percepcija nutritivnih vrijednosti hljeba. Za hljeb većina ljudi misli da deblja, a to je uvjerenje toliko rašireno da 29,2 odsto Španaca slijedi prehranu bez hljeba, dok 24 odsto smatra da on nije potreban za uravnoteženu prehranu, uprkos tome što je sadržaj masti u hljebu zapravo nizak.

Kriza je teško pogodila tradicionalne pekare. Od početka vijeka zatvorene su četiri od deset tradicionalnih pekara, pogođene padom potrošnje hljeba. Istovremeno, prodaja se preselila u supermarkete i na benzinske stanice, gdje dominira industrijska proizvodnja, prenosi Indeks.